Glasovne promjene: pregled, primjeri i vježbe
Glasovne promjene prepoznajemo usporedbom oblika iste riječi ili tvorbeno povezanih riječi. Promatraj koji se glas mijenja i u kojim uvjetima. Jedna riječ može imati više promjena, a promjena u izgovoru ne mora se uvijek jednako bilježiti u pismu.
Što su glasovne promjene
Pri promjeni oblika riječi ili tvorbi nove riječi može se promijeniti i njezina osnova. Usporedi ujak i ujače: uz različit nastavak vidiš i zamjenu k glasom č. U paru stan i stambeni pojavljuje se n prema m. Zadatak nije samo uočiti da riječi izgledaju drukčije, nego objasniti što je promijenjeno i zašto.
Hrvatska školska gramatika razlikuje fonološki i morfološki uvjetovane promjene. Jednačenja suglasnika i ispadanje suglasnika povezuju se s olakšavanjem izgovora, a druge promjene s oblikovanjem i tvorbom riječi. U ovome vodiču obrađujemo devet promjena važnih u školskim zadatcima, uz primjere iznimaka u pisanju.
Za analizu najprije utvrdi uspoređuješ li padežne oblike, glagolske oblike ili tvorbu nove riječi. Nastavak za padež nije sam po sebi glasovna promjena. Osnovni postupak sklanjanja objašnjava vodič za padeže, a pregled gramatičkih skupina vodič za vrste riječi.
Pregled devet glasovnih promjena
- Palatalizacija: k, g, h i c prelaze u č, ž, š i č u odgovarajućim oblicima i tvorenicama, primjerice ujak i ujače. Važan je uvjet promjene, ne samo dobiveno slovo.
- Sibilarizacija: k, g i h prelaze u c, z i s ispred i u određenim oblicima, primjerice noga i nozi. Postoje riječi u kojima se promjena ne provodi.
- Jotacija: suglasnik se mijenja u dodiru s j, primjerice d u đ u paru mlad i mlađi. Glas j ne mora ostati vidljiv u konačnome zapisu.
- Jednačenje po zvučnosti: prvi od dvaju suglasnika prilagođava se drugomu po zvučnosti. U tvorbi pod + pisati dobivamo potpisati, s t ispred p.
- Jednačenje po mjestu tvorbe: suglasnik se prilagođava susjednomu glasu po mjestu tvorbe. U paru stan i stambeni vidiš n prema m ispred b.
- Ispadanje suglasnika: jedan od suglasnika izostaje. U tvorbi bez + zvučan nastaje bezvučan, s jednim z na dodiru sastavnica.
- Nepostojani a: glas a pojavljuje se u nekim oblicima, a u drugima izostaje. Usporedi momak i momka.
- Nepostojani e: e se gubi u oblicima nekih kajkavskih prezimena i imena mjesta. Usporedi Čakovec i Čakovca; to nije opće pravilo za svaku riječ s e.
- Vokalizacija: l na kraju sloga ili riječi zamjenjuje se s o. Usporedi čitao i čitala, gdje se u oblicima istoga glagola vide o i l.
Parovi služe kao početni modeli. Ne znači da svaka riječ na k u svakome obliku mora imati č ili c, niti da se svaka dva jednaka suglasnika smiju svesti na jedan. Pravilo primijeni tek nakon provjere oblika i uvjeta.
Palatalizacija, sibilarizacija ili jotacija
Za palatalizaciju usporedi ujak i ujače, a za sibilarizaciju noga i nozi. U prvome se primjeru k mijenja u č, u drugome g u z. Pri jotaciji važan je dodir s j: mlad i mlađi povezuje promjena d u đ. Nije dovoljno vidjeti č, ž ili š i odmah napisati palatalizacija.
To se jasno vidi u prezentu. Glagol peći ima oblike pečem i peku: promjena k u č ne pojavljuje se u trećem licu množine. Glagol vikati ima vičem i viču: promjena ostaje i u trećem licu množine. Hrvatska školska gramatika prvi obrazac objašnjava palatalizacijom, a drugi jotacijom.
- Peći: pečem, pečeš, peče, ali peku. U tom obrascu prepoznaj palatalizaciju.
- Vikati: vičem, vičeš, viče i viču. U tom obrascu prepoznaj jotaciju.
- Noga: nozi. Promjena g u z ispred i primjer je sibilarizacije.
Provjera trećega lica množine korisna je za ove glagolske primjere. Nije zamjena za cijelo pravilo niti postupak koji se može prenijeti na svaku imenicu ili pridjev.
Jednačenje po zvučnosti nije jednačenje po mjestu tvorbe
U primjeru pod + pisati dobivamo potpisati jer se zvučni d ispred bezvučnoga p zamjenjuje s t. Promatraš zvučnost. U primjeru stan i stambeni n prelazi u m ispred b; ondje promatraš mjesto tvorbe, a ne pretvaraš svaki glas u zvučni ili bezvučni parnjak.
Pri rješavanju zapiši konkretan odnos, primjerice d prema t ispred p ili n prema m ispred b. Objašnjenje promijenilo se slovo previše je općenito. Ako u riječi vidiš nekoliko razlika, odvoji ih umjesto da sve proglasiš istim jednačenjem.
Nepostojani samoglasnici i vokalizacija
U paru momak i momka a iz osnove u drugome obliku izostaje. To je nepostojani a. Nije svako završno a nepostojano: različiti padežni nastavci imenice nisu automatski primjer te promjene. U paru Čakovec i Čakovca izostaje e u osnovi, pa govorimo o nepostojanome e.
Vokalizacija nije naziv za bilo kakav gubitak samoglasnika. Usporedi čitao i čitala: u muškome obliku na kraju je o, a u ženskome se vidi l ispred nastavka. Slično se l i o smjenjuju u oblicima nekih drugih riječi, ali taj odnos nemoj proizvoljno preslikati na svako o.
U jednoj riječi može biti više promjena
U paru redak i retka uoči dvije razlike: izostaje a iz osnove, a d se ispred k zamjenjuje s t. Zato odgovor samo jednačenje po zvučnosti nije potpun ako zadatak traži sve promjene. Potrebni su nepostojani a i jednačenje po zvučnosti.
U paru momak i momče izostaje a, a k se mijenja u č: nepostojani a i palatalizacija. U paru Gubec i Gupca izostaje e, a b se ispred c mijenja u p: nepostojani e i jednačenje po zvučnosti.
Za složeniji primjer uzmi iz + šarati i konačni oblik išarati. U školskoj se analizi razlikuju jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu tvorbe i ispadanje suglasnika. Razlaganje postupka služi objašnjenju tvorbe; međukorake ne treba prepisivati kao samostalne pravilne riječi.
Promjena u izgovoru i pravopisni zapis nisu isto
Piše se gradski, s d ispred s, iako jednostavno pravilo o zvučnosti može navesti učenika na pogrešan zapis gratski. U takvim se skupinama jednačenje ne bilježi u pismu. Jednako tako, u riječi najjači ostaju dva j: pravilo o ispadanju jednoga od jednakih suglasnika ima iznimke.
Kod sibilarizacije usporedi noga i nozi, ali baka i baki. Ne piše se baci kad se misli na dativ ili lokativ imenice baka. U tvorenicama s prefiksom također postoje iznimke: u izljubiti z ostaje na kraju prefiksa iz-, ispred lj.
Pri jezičnoj provjeri ne smiješ dopuštenu inačicu automatski označiti pogrešnom. Primjer zadaci ili zadatci traži razlikovanje preporučenoga i dopuštenoga zapisa prema Hrvatskom pravopisu. Za poseban imenični oblik pogledaj točki ili točci.
Vježbe: prepoznaj promjene i provjeri zapis
Zapiši naziv promjene i konkretne glasove koje uspoređuješ. U zadatcima s više promjena navedi sve tražene, a u zadatcima s iznimkom objasni zašto se očekivana promjena ne provodi ili ne bilježi. Rješenja slijede nakon popisa.
- 1. Usporedi ujak i ujače. Koju promjenu pokazuje odnos k i č?
- 2. Usporedi noga i nozi. Koju promjenu pokazuje odnos g i z?
- 3. Usporedi mlad i mlađi. Kako se zove promjena d u đ u ovome primjeru?
- 4. Od pod + pisati nastaje potpisati. Objasni promjenu d u t.
- 5. Usporedi stan i stambeni. Kako se zove promjena n u m ispred b?
- 6. Od bez + zvučan nastaje bezvučan. Što se dogodilo s dvama z na dodiru sastavnica?
- 7. Usporedi momak i momka. Koji samoglasnik izostaje i kako se promjena zove?
- 8. Usporedi Čakovec i Čakovca. Kako se zove izostajanje e u ovome imenu mjesta?
- 9. Usporedi čitao i čitala. Koja promjena povezuje l i o?
- 10. Usporedi oblik i oblici. Imenuj promjenu k u c ispred i.
- 11. Glagol vikati ima vičem i viču. Je li promjena k u č ovdje jotacija ili palatalizacija?
- 12. Glagol peći ima pečem, ali peku. Je li odnos k i č ovdje palatalizacija ili jotacija?
- 13. Od imenice baka dativ glasi baki. Treba li provesti sibilarizaciju i napisati baci?
- 14. Usporedi Gubec i Gupca. Navedi dvije promjene u ovome paru.
- 15. Usporedi redak i retka. Navedi dvije promjene u ovome paru.
- 16. Usporedi momak i momče. Navedi dvije promjene u ovome paru.
- 17. Od iz + šarati nastaje išarati. Navedi tri promjene u školskoj analizi.
- 18. U riječi izljubiti z stoji ispred lj. Treba li ga u pisanju zamijeniti sa ž?
- 19. Je li pravilan zapis gradski ili gratski? Objasni odnos općega pravila i zapisa.
- 20. Od naj + jači nastaje najjači. Treba li jedno j ispasti?
Rješenja vježbi s objašnjenjima
- 1. Palatalizacija. U vokativu ujače k iz osnove imenice ujak zamjenjuje se s č. Nastavak e dio je konteksta promjene.
- 2. Sibilarizacija. U obliku nozi g se ispred i zamjenjuje sa z. Rezultat nije ž, što je važno pri razlikovanju naziva.
- 3. Jotacija. U tvorbi komparativa mlađi d se u dodiru s j zamjenjuje s đ. Nije riječ o sibilarizaciji.
- 4. Jednačenje po zvučnosti. Zvučni d ispred bezvučnoga p prelazi u t, pa se piše potpisati.
- 5. Jednačenje po mjestu tvorbe. N se ispred b zamjenjuje s m. Ovdje se ne opisuje promjena zvučnoga u bezvučni glas.
- 6. Ispadanje suglasnika. Dva z na dodiru bez i zvučan svode se na jedno z u riječi bezvučan.
- 7. Nepostojani a. U momka izostaje a koji se vidi u osnovnome obliku momak. Završno a u momka padežni je nastavak.
- 8. Nepostojani e. U obliku Čakovca izostaje e iz imena Čakovec. Takav se obrazac ne primjenjuje na sve riječi s e.
- 9. Vokalizacija. L iz oblika čitala u muškome obliku čitao na kraju riječi zamijenjeno je s o.
- 10. Sibilarizacija. U imenici oblik k ispred i prelazi u c: oblici. Usporedi razliku prema č u palatalizaciji.
- 11. Jotacija. Promjena ostaje i u viču. Provjera trećega lica množine pokazuje da nije riječ o obrascu pečem i peku.
- 12. Palatalizacija. U pečem je č, a u trećem licu množine peku ostaje k. To je obrazac opisan u gramatičkome izvoru.
- 13. Sibilarizacija se ne provodi. Dativ i lokativ imenice baka glase baki. Baci nije pravilan oblik te imenice u ovom značenju.
- 14. Nepostojani e i jednačenje po zvučnosti. E izostaje, a b ispred bezvučnoga c prelazi u p: Gupca.
- 15. Nepostojani a i jednačenje po zvučnosti. A iz osnove izostaje, a d se ispred k zamjenjuje s t: retka.
- 16. Nepostojani a i palatalizacija. A izostaje, a k se zamjenjuje s č u vokativu momče.
- 17. Jednačenje po zvučnosti, jednačenje po mjestu tvorbe i ispadanje suglasnika. Z se najprije zamjenjuje sa s, potom s sa š, a od dvaju š ostaje jedno.
- 18. Jednačenje po mjestu tvorbe ovdje se ne provodi. Piše se izljubiti jer z ostaje na kraju prefiksa iz- ispred lj.
- 19. Piše se gradski. Jednačenje po zvučnosti ne bilježi se u ovoj skupini d ispred s; zato ne treba pisati gratski.
- 20. Piše se najjači. Dva j ostaju u superlativu jer osnova jači počinje s j. To je iznimka od općega ispadanja jednakih suglasnika.
Kako provjeriti vlastito objašnjenje
Uz naziv uvijek napiši par oblika i konkretan odnos glasova. Ako prepoznaješ samo zadnje slovo, možda si zamijenio nastavak s promjenom osnove. Ako navodiš jednu promjenu, provjeri je li u zadatku traženo sve što se promijenilo. U iznimkama provjeri piše li se promjena, a ne samo kako riječ izgovaraš.
Ovo je pregled odabranih školskih obrazaca, ne tvrdnja da sve riječi imaju jednake oblike. Promjene odraza jata, primjerice odnose ije i je, zasebno obrađuje vodič za ije i je. Za konkretan zapis uvijek usporedi gramatički opis i pravopisni izvor, osobito ako postoji dopuštena inačica.
Primjeri
- Pravilno u ovom primjeru Ujače, pričekaj nas kod ulaza. (Ujak i ujače: palatalizacija.)
- Pravilno u ovom primjeru Na nozi ima zavoj. (Noga i nozi: sibilarizacija.)
- Pravilno u ovom primjeru Moj je brat mlađi od tebe. (Mlad i mlađi: jotacija.)
- Pravilno u ovom primjeru Moramo potpisati dokument. (Pod + pisati: jednačenje po zvučnosti.)
- Pravilno u ovom primjeru To je gradski park. (Gradski zadržava d u pisanju.)
- Pravilno u ovom primjeru To je najjači razlog za promjenu plana. (Najjači zadržava oba j.)
Česta pitanja
Kako razlikovati palatalizaciju i sibilarizaciju?
Promatraj glasove i oblik: ujak i ujače pokazuju k prema č u palatalizaciji, a noga i nozi g prema z u sibilarizaciji. Ne pretpostavljaj da svaka riječ na k, g ili h prolazi obje promjene.
Zašto vičem nije isti primjer kao pečem?
Usporedi treće lice množine: viču zadržava promjenu, a peku ima k. Hrvatska školska gramatika taj obrazac kod vikati objašnjava jotacijom, a kod peći palatalizacijom.
Može li jedna riječ imati više glasovnih promjena?
Može. U paru redak i retka provode se nepostojani a i jednačenje po zvučnosti. U paru momak i momče provode se nepostojani a i palatalizacija.
Bilježe li se sve glasovne promjene u pisanju?
Ne uvijek. Piše se gradski s d ispred s, a ne gratski. Treba razlikovati opis izgovora od pravopisnoga zapisa i provjeriti iznimke te dopuštene inačice.
Izvori
- Hrvatska školska gramatika: ispadanje suglasnika
- Hrvatska školska gramatika: jednačenje po mjestu tvorbe
- Hrvatska školska gramatika: jednačenje po zvučnosti
- Hrvatska školska gramatika: jotacija
- Hrvatska školska gramatika: nepostojani samoglasnik a
- Hrvatska školska gramatika: nepostojani samoglasnik e
- Hrvatska školska gramatika: palatalizacija
- Hrvatska školska gramatika: pregled glasovnih promjena
- Hrvatska školska gramatika: promjene u prezentu
- Hrvatska školska gramatika: sibilarizacija
- Hrvatska školska gramatika: više promjena u istoj riječi
- Hrvatska školska gramatika: vokalizacija
- Hrvatski pravopis: preporučena i dopuštena rješenja
Kako uređujemo odgovore · Prijavi pogrešku