Glagolski oblici i konstrukcije
Glagolska vremena: pregled, primjeri i vježbe
U hrvatskome razlikujemo sedam glagolskih vremena: prezent, perfekt, pluskvamperfekt, aorist, imperfekt, futur I. i futur II. Pri određivanju vremena gledaj cijeli glagolski oblik, a ne samo riječ poput jučer ili sutra. Imperativ i kondicional glagolski su načini, ne dodatna vremena.
Pregled sedam glagolskih vremena
Glagolsko vrijeme gramatička je kategorija kojom radnju smještamo u vremenske odnose. Za početak poveži naziv s primjerom, a zatim usporedi tvorbu. Isti događaj može se opisati različitim oblicima, pa vremenski prilog nije dovoljan za gramatičku analizu.
- Prezent: čitam. Jednostavno vrijeme, tipično za sadašnjost, ali može imati i druge vremenske uporabe.
- Perfekt: čitao sam. Složeno prošlo vrijeme koje se često rabi u svakodnevnome pripovijedanju.
- Pluskvamperfekt: bio sam pročitao. Složeno pretprošlo vrijeme, za radnju prije druge prošle radnje.
- Aorist: pročitah. Jednostavno prošlo vrijeme koje se najčešće tvori od svršenih glagola.
- Imperfekt: čitah. Jednostavno prošlo vrijeme nesvršenih glagola.
- Futur I.: čitat ću. Složeno buduće vrijeme, s pomoćnim glagolom htjeti i infinitivom.
- Futur II.: budem pročitao. Složeno buduće vrijeme koje se pojavljuje u zavisnim surečenicama, primjerice uz kad ili ako.
Tri su jednostavna vremena prezent, aorist i imperfekt. Ostala su četiri složena. Brojanje odvojenih riječi ipak nije dovoljno: ne čitam ima česticu ne i prezent, a nije zbog toga složeno vrijeme. Za razliku između glagola, čestica i drugih skupina pogledaj vrste riječi.
Prezent: tvorba i značenje u kontekstu
Prezent prepoznajemo po prezentskoj osnovi i nastavcima za lice i broj. Model čitati glasi: ja čitam, ti čitaš, on ili ona čita, mi čitamo, vi čitate, oni ili one čitaju. To nije univerzalna tablica nastavaka za svaki glagol: usporedi nosim, pišem i dođem.
U rečenici Sada čitam poruku prezent označuje sadašnjost. U primjeru Sutra putujem na more oblik putujem također je prezent, premda rečenica govori o budućnosti. Zato odgovor futur, jer piše sutra miješa značenje rečenice s nazivom oblika. Prezent se može rabiti i pri živome pripovijedanju o prošlosti.
Prezent imaju i svršeni i nesvršeni glagoli: pročitam i čitam. Ne pretvaraj svaki svršeni prezent u naziv budućega vremena. Za glasovne razlike pri sprezanju, primjerice pečem prema peku, pogledaj glasovne promjene.
Perfekt: pomoćni glagol i pridjev radni
Perfekt povezuje prezent pomoćnoga glagola biti s glagolskim pridjevom radnim. U primjeru Lana je čitala prepoznaj je i čitala kao dijelove jednoga složenog oblika. Model u prvome licu glasi čitao sam ili čitala sam; u množini čitali smo ili čitale smo.
Pridjev radni razlikuje rod i broj, a pomoćni oblik pokazuje lice i broj. U rečenici Mi smo jučer čitali analiziraj smo čitali, iako između dijelova mogu stajati druge riječi. U primjeru Nismo čitali zanijekani pomoćni oblik i dalje sudjeluje u perfektu.
Čitao sam i pročitao sam oba su perfekti, iako se glagoli razlikuju po vidu. Za pravilan pridjev radni pogledaj radio sam ili radijo sam. U naslovu poput Učenici osvojili nagradu izostavljen je pomoćni glagol: takva se uporaba zove krnji perfekt, a osvojili nije zbog toga aorist.
Pluskvamperfekt: prije druge prošle radnje
U rečenici Kad je stigla poruka, bio sam već završio sastanak oblik bio sam završio označuje raniju radnju. Dio bio sam perfekt je pomoćnoga glagola biti, a završio pridjev radni glavnoga glagola. Cijeli sklop pripada pluskvamperfektu, ne dvama zasebnim vremenima iste radnje.
Postoji i tvorba s imperfektom glagola biti: bijah završio. Ta dva obrasca objašnjavaju zašto složeni oblik nema uvijek jednak broj riječi. Oblik bio sam sam za sebe, bez dodatnoga pridjeva radnoga glavnoga glagola, perfekt je glagola biti: Bio sam kod kuće.
Nije svaka rečenica s dvjema prošlim radnjama obvezno u pluskvamperfektu. Redoslijed se može izraziti i kontekstom. Ovdje učimo prepoznati oblik i njegov odnos prema drugoj radnji, a ne mehanički dodavati bio u svaki opis prošlosti.
Aorist i imperfekt: razlika u tvorbi
Aorist u primjeru Pročitah poruku pokazuje radnju glagola pročitati. Najčešće se tvori od svršenih glagola; zato tvrdnja da nikada ne može biti povezan s nesvršenim glagolom nije dobro početno pravilo. U školskome prepoznavanju gledaj osnovu, nastavak i cijeli kontekst.
Imperfekt u rečenici Dok čitah, vani je padala kiša oblik je nesvršenoga glagola čitati. Razlika prema pročitah nije samo slovo h: oba završavaju tim slovom, a nisu isto vrijeme. Ni sama duljina događaja u stvarnosti ne odlučuje koji naziv treba napisati.
Usporedi čitao sam, pročitah i čitah. Prvi je perfekt, drugi aorist, treći imperfekt. Aorist i imperfekt susreću se u književnom pripovijedanju, dok je perfekt čest izbor za neutralan opis prošlosti. Primjeri ovdje služe prepoznavanju, ne zahtjevu da svakodnevni tekst obvezno prebacuješ u rjeđe oblike.
Futur I.: čitat ću, ali ću čitati
Futur I. povezuje oblike ću, ćeš, će, ćemo, ćete, će s infinitivom. U prvome licu možemo napisati Čitat ću večeras ili Večeras ću čitati. Kad infinitiv na -ti stoji ispred nenaglašenoga pomoćnog oblika, završno i izostaje. U obrnutome redoslijedu ostaje: ću čitati.
Kod infinitiva na -ći nema toga kraćenja: Doći ću ranije, a ne doć ću. Time se bave povezani odgovori pisat ću ili pisati ću i doći ću ili doć ću. Za pomoćni glagol biti usporedi bit ću ili biti ću.
U niječnome primjeru Neću čitati prepoznaj futur I., a ne prezent samo zato što je pomoćni glagol u prezentskome obliku. Cijela konstrukcija određuje naziv vremena. Infinitiv se ovdje ne smije zamijeniti pridjevom radnim čitao.
Futur II.: odnos budućih radnji
U primjeru Kad budem pročitao poruku, odgovorit ću oblik budem pročitao futur je II., a odgovorit ću futur I. Prvo čitanje zamišljamo kao prethodnu radnju u odnosu na odgovor. Futur II. tvori se od svršenoga prezenta glagola biti i pridjeva radnoga, ne od infinitiva.
Oblici pomoćnoga glagola jesu budem, budeš, bude, budemo, budete, budu. U primjeru Ako budeš učio, lakše ćeš pratiti nastavu pojavljuje se nesvršeni glagol učiti: futur II. nije ograničen na svršene glagole. Nemoj zato buduće odnose svesti na tvrdnju da svaka radnja u futuru II. mora biti potpuno završena prije druge.
U primjeru Kad pročitam poruku, odgovorit ću oblik pročitam prezent je s budućim značenjem, ne futur II. bez pomoćnoga glagola. Usporedi tvorbu, a ne samo sličnost poruke. Za uvjetni odnos u ovim modelima upotrijebi Ako budem čitao, javit ću se poslije, umjesto mehaničkoga ponavljanja futura I. u obje surečenice.
Vrijeme nije isto što i način ili vid
Čitao bih kondicional je I., a Čitaj! imperativ. To su načini, ne osmo i deveto vrijeme. Bih je pomoćni oblik u tvorbi kondicionala; ne izdvajaj ga iz čitao bih pa cijelu konstrukciju proglasi aoristom. Oblici ja bih, mi bismo i vi biste razlikuju lica; pojedinosti donosi bih ili bi.
Pisati i napisati razlikuju se po glagolskome vidu, dok pisao sam i napisao sam pripadaju istome vremenu. Infinitiv čitati i sam pridjev radni čitao također nisu dva zasebna vremena. U običnoj analizi perfekta treba pronaći i pomoćni dio, uz navedenu posebnost krnjega perfekta.
Postupak za određivanje vremena
- Pronađi cijeli glagolski oblik, uključujući pomoćni glagol, čak i kad dijelovi nisu susjedni.
- Provjeri je li riječ o vremenu, načinu ili neličnome obliku. Ne ubrajaj čitao bih među vremena.
- Usporedi tvorbu s modelima: sam čitao, bio sam čitao, ću čitati ili budem čitao.
- Odredi lice i broj kad se traže, a zatim odvojeno objasni vremensko značenje rečenice.
Tako u rečenici Sutra ćemo nakon nastave čitati dobivaš futur I., prvo lice množine. U rečenici Sutra čitamo dobivaš prezent, prvo lice množine, s budućim značenjem. Obje rečenice mogu govoriti o sutrašnjem čitanju, ali njihova tvorba nije ista.
Vježbe: odredi vrijeme i objasni tvorbu
U svakome zadatku analiziraj zadani oblik ili slijedi uputu za preoblikovanje. Najprije zapiši vlastiti odgovor. Primjeri za prepoznavanje aorista i imperfekta namjerno imaju pripovjedni ton.
- 1. Sada čitam upute. Odredi vrijeme oblika čitam.
- 2. Sutra putujem u Split. Je li putujem prezent ili futur I.?
- 3. Lana je čitala poruku. Odredi cijeli oblik je čitala.
- 4. Kad je zazvonio telefon, bio sam već završio ručak. Odredi bio sam završio.
- 5. Pročitah posljednju rečenicu i zatvorih knjigu. Odredi samo pročitah.
- 6. Dok čitah, vjetar je tresao prozore. Odredi samo čitah.
- 7. Čitat ću večeras. Odredi vrijeme i navedi dva dijela oblika.
- 8. Kad budem pročitao izvještaj, nazvat ću te. Odredi budem pročitao.
- 9. Neću čitati tu poruku. Odredi neću čitati.
- 10. Mi smo jučer čitali naglas. Izdvoji oblik i odredi vrijeme, lice i broj.
- 11. Bio sam kod kuće. Je li bio sam perfekt ili pluskvamperfekt?
- 12. Bijah završio posao prije njihova dolaska. Odredi bijah završio.
- 13. Pisao sam i napisao sam. Jesu li to dva različita vremena?
- 14. Ja bih čitao naglas. Je li bih čitao glagolsko vrijeme ili način?
- 15. Čitaj pažljivo! Je li čitaj prezent ili imperativ?
- 16. Preoblikuj Ja čitam u perfekt u prvome licu jednine ženskoga roda.
- 17. Preoblikuj Mi čitamo u futur I. tako da pomoćni glagol bude prije infinitiva.
- 18. Dopuni pravilno: Doći ću ranije ili Doć ću ranije?
- 19. Kad pročitam izvještaj, javit ću se. Odredi samo pročitam.
- 20. Kad budem pročitao izvještaj, javit ću se. Odredi vremena obaju oblika.
Rješenja vježbi s objašnjenjima
- 1. Prezent. Čitam je jednostavni oblik u prvome licu jednine. Ovdje označuje čitanje u sadašnjosti.
- 2. Prezent. Putujem ima prezentsku tvorbu. Prilog sutra daje buduće značenje, ali ne pretvara oblik u futur I.
- 3. Perfekt. Je čitala povezuje prezent pomoćnoga glagola biti s pridjevom radnim čitala.
- 4. Pluskvamperfekt. Bio sam završio ima perfekt glagola biti i pridjev radni završio; ručak prethodi zvonjavi.
- 5. Aorist. Pročitah je jednostavni prošli oblik glagola pročitati. Ne treba ga zamijeniti s perfektom pročitao sam.
- 6. Imperfekt. Čitah je jednostavno prošlo vrijeme nesvršenoga glagola čitati, ovdje u pripovjednome primjeru.
- 7. Futur I. Oblik čitat ću čine skraćeni infinitiv na -ti i pomoćni oblik ću. Završno i ovdje izostaje.
- 8. Futur II. Budem pročitao povezuje svršeni prezent glagola biti i pridjev radni pročitao.
- 9. Futur I. Zanijekani pomoćni oblik neću povezan je s infinitivom čitati; nije riječ o prezentu cijele konstrukcije.
- 10. Perfekt, prvo lice množine. Cijeli je oblik smo čitali; riječ jučer između dijelova ne mijenja njegovu tvorbu.
- 11. Perfekt. Bio sam perfekt je glagola biti. Nema dodatnoga pridjeva radnoga kakav nalazimo u bio sam čitao.
- 12. Pluskvamperfekt. Bijah je imperfekt pomoćnoga glagola biti, a završio pridjev radni; zajedno tvore pretprošlo vrijeme.
- 13. Oba su perfekti. Razlikuje se vid glagola pisati i napisati, a ne vrijeme složenih oblika s pomoćnim sam.
- 14. Kondicional I., glagolski način. Bih čitao nije dodatno prošlo vrijeme niti ga treba odrediti samo prema obliku bih.
- 15. Imperativ. Čitaj izriče zapovijed ili poticaj. Usporedni prezent drugoga lica jednine glasi čitaš.
- 16. Ja sam čitala. To je perfekt u prvome licu jednine, uz pridjev radni ženskoga roda čitala.
- 17. Mi ćemo čitati. To je futur I.; budući da infinitiv dolazi nakon pomoćnoga oblika, zadržava završno i.
- 18. Doći ću ranije. Infinitiv na -ći zadržava završno i i kad je ispred pomoćnoga oblika ću.
- 19. Prezent. Pročitam je svršeni prezent s budućim značenjem u ovoj surečenici, bez tvorbe budem pročitao.
- 20. Futur II. i futur I. Budem pročitao označuje prethodnu buduću radnju, a javit ću se radnju koja slijedi.
Kako ponavljati bez učenja napamet
Ako si pogriješio, uz odgovor zapiši što te navelo: vremenski prilog, završetak ili pomoćni glagol promatran samostalno. Zatim sastavi sličnu rečenicu i promijeni samo jedan dio. Čitam, čitao sam i čitat ću zadržavaju isti glagol, ali mijenjaju tvorbu vremena. Čitao sam i pročitao sam pomažu provjeriti razlikuješ li vrijeme od vida.
Za početak uvježbaj prezent, perfekt i futur I., pa dodaj ostale modele i uspoređuj zavisne surečenice. Ovaj pregled ne zamjenjuje potpune tablice svih nepravilnih glagola: kod nesigurnoga oblika provjeri odgovarajuću natuknicu ili gramatički izvor naveden uz vodič.
Primjeri
- Pravilno u ovom primjeru Sutra putujem u Split. (Putujem: prezent s budućim značenjem.)
- Pravilno u ovom primjeru Lana je čitala poruku. (Je čitala: perfekt.)
- Pravilno u ovom primjeru Bio sam završio ručak kad je zazvonio telefon. (Bio sam završio: pluskvamperfekt.)
- Pravilno u ovom primjeru Čitat ću večeras. (Čitat ću: futur I.)
- Pravilno u ovom primjeru Kad budem pročitao izvještaj, javit ću se. (Budem pročitao: futur II.; javit ću se: futur I.)
- Pravilno u ovom primjeru Ja bih čitao naglas. (Bih čitao: kondicional I., način, a ne vrijeme.)
Česta pitanja
Koliko glagolskih vremena ima hrvatski jezik?
Sedam: prezent, perfekt, pluskvamperfekt, aorist, imperfekt, futur I. i futur II. Prezent, aorist i imperfekt jednostavni su, a ostala su složena vremena.
Je li sutra putujem prezent ili futur?
Oblik putujem prezent je, iako uz sutra ima buduće značenje. Naziv gramatičkoga oblika određujemo prema tvorbi, a ne samo prema vremenskome prilogu.
Kako razlikovati futur prvi i futur drugi?
Futur I. ima pomoćni oblik glagola htjeti i infinitiv, primjerice čitat ću. Futur II. ima svršeni prezent glagola biti i pridjev radni, primjerice budem čitao.
Jesu li kondicional i imperativ glagolska vremena?
Nisu. Čitao bih kondicional je I., a čitaj imperativ; to su glagolski načini. Glagolsko vrijeme treba razlikovati i od vida, primjerice pisati prema napisati.
Izvori
- Hrvatska školska gramatika: aorist
- Hrvatska školska gramatika: futur drugi
- Hrvatska školska gramatika: futur prvi
- Hrvatska školska gramatika: glagoli
- Hrvatska školska gramatika: glagolska vremena
- Hrvatska školska gramatika: glagolski oblici
- Hrvatska školska gramatika: glagolski pridjev radni
- Hrvatska školska gramatika: imperfekt
- Hrvatska školska gramatika: kondicional prvi
- Hrvatska školska gramatika: perfekt
- Hrvatska školska gramatika: pluskvamperfekt
- Hrvatska školska gramatika: promjene u prezentu
Kako uređujemo odgovore · Prijavi pogrešku