Vrste riječi: podjela, primjeri i vježbe
Hrvatski jezik ima deset vrsta riječi: imenice, zamjenice, pridjeve, brojeve, glagole, priloge, prijedloge, veznike, čestice i usklike. Pri određivanju vrste gledaj značenje, oblik i uporabu riječi u rečenici. Vrsta riječi nije isto što i njezina rečenična služba.
Pregled deset vrsta riječi
Vrsta riječi govori kojoj gramatičkoj skupini riječ pripada. Za početak poveži naziv s jednostavnim primjerom, a zatim provjeri kako ta riječ radi u rečenici. Sam položaj na početku ili kraju rečenice nije pouzdan kriterij.
- Imenice imenuju bića, predmete i pojave: učenica, bilježnica, kiša. U rečenici Bilježnica je na stolu riječ bilježnica imenica je, iako ne označuje osobu koja nešto radi.
- Zamjenice upućuju na osobe, predmete i druga značenja ili zamjenjuju druge riječi: ona, moj, ovaj. U rečenici Ona crta cvijet riječ ona osobna je zamjenica.
- Pridjevi pobliže opisuju ili određuju ono što označuje imenica: plav, školski. U izrazu plava bilježnica riječ plava pridjev je uz imenicu bilježnica.
- Brojevi označuju količinu ili redoslijed: tri, pet, treći. U izrazu tri bilježnice riječ tri broj je, a ne imenica zato što se odnosi na predmete.
- Glagoli izriču radnju, stanje ili zbivanje: čitati, spavati, kišiti. U rečenici Susjed popravlja vrata riječ popravlja glagolski je oblik.
- Prilozi izriču okolnosti poput vremena, mjesta i načina: sutra, ovdje, pažljivo. U rečenici Dječak pažljivo čita riječ pažljivo govori o načinu čitanja.
- Prijedlozi uspostavljaju odnose uz imenske riječi: u, ispod, za. U izrazu ispod police riječ ispod prijedlog je, a police oblik imenice polica.
- Veznici povezuju riječi ili dijelove rečenice: i, ali, jer. U rečenici Ana i Luka pjevaju riječ i povezuje dva imena.
- Čestice oblikuju ili mijenjaju rečenični sadržaj: li, ne. U pitanju Dolaziš li sutra? riječ li čestica je kojom se oblikuje pitanje.
- Usklici služe izražavanju osjećaja, dozivanju i sličnim govornim reakcijama: ah, ej, joj. U rečenici Ej, pričekaj! riječ ej usklik je, a uskličnik na kraju pravopisni znak.
Ne mora svaka kratka riječ biti nepromjenjiva, niti svaka duga riječ imenica. Primjerice, mi je zamjenica, a ispod prijedlog. Duljina, početno veliko slovo i broj slogova nisu zamjena za gramatičku provjeru.
Promjenjive i nepromjenjive vrste riječi
Promjenjive riječi imaju gramatičke oblike. Imenice, zamjenice i pridjevi mijenjaju se po padežima; glagoli imaju oblike povezane s licem, vremenom i drugim kategorijama. Među brojevima ima promjenjivih i nepromjenjivih riječi, pa nije točno sve brojeve bez iznimke staviti u jednu od tih dviju skupina.
- Promjenjive: imenice, zamjenice, pridjevi, glagoli i neki brojevi.
- Nepromjenjive: prilozi, prijedlozi, veznici, čestice, usklici i neki brojevi.
- Primjer promjene imenice: bilježnica, bilježnice, bilježnici.
- Primjer promjene glagola: čitam, čitaš, čitamo.
- Primjer promjenjivoga broja: jedan, jednoga, jednomu.
- Primjer nepromjenjivoga broja: pet.
Nepromjenjivo ne znači da riječ nikad ne može imati usporedni oblik. Neki se prilozi stupnjuju: brzo, brže, najbrže. U školskoj podjeli i dalje ih svrstavamo među nepromjenjive vrste riječi. Stupnjevanje ne treba zamijeniti sa sklonidbom po padežima.
Kad u zadatku piše promijeni riječ po padežima, riječ je o sklonidbi. Za njezin postupak, padežna pitanja i izvorne zadatke pogledaj vodič za padeže. Glagole ne sklanjamo na isti način: usporedi prijatelju i čitamo, umjesto da za oba oblika pokušavaš postaviti padežno pitanje.
Vrsta riječi nije služba u rečenici
U rečenici Mia čita knjigu riječi Mia i knjigu obje su imenice. Međutim, Mia je subjekt, a knjigu objekt. Odgovori imenica i objekt zato nisu zamjenjivi: prvi govori o vrsti riječi, a drugi o njezinoj ulozi u toj rečenici.
Zamijeni Miju zamjenicom: Ona čita knjigu. Subjekt je sada izrečen zamjenicom, ne imenicom. Nije se promijenio naziv službe, nego vrsta riječi kojom je ta služba ostvarena. Zato u zadatku najprije pročitaj traži li se vrsta, padež ili rečenična služba.
Pridjev ili prilog: usporedi cijeli izraz
Usporedi lijepo jutro i Ona lijepo piše. U prvome izrazu lijepo određuje imenicu jutro i pridjev je. U drugoj rečenici opisuje način pisanja i prilog je. Jednako napisan oblik ne mora u svakoj rečenici pripadati istoj vrsti.
Za provjeru promijeni imenicu: lijep dan, lijepa večer, lijepo jutro. Pridjev prati njezin rod. U rečenicama On lijepo piše i Ona lijepo piše prilog lijepo ne mijenja oblik zato što se promijenio subjekt. Takva usporedba daje konkretniji dokaz od prepoznavanja završnoga slova o.
Prilog nije isto što i prijedložni izraz
U rečenici Sjedimo ovdje riječ ovdje prilog je. U rečenici Sjedimo u sobi izraz u sobi ima sličnu mjesnu ulogu, ali sastoji se od prijedloga u i imenice sobi. Cijeli izraz ne treba proglasiti jednim prilogom zato što odgovara na pitanje gdje.
Pitanje pomaže prepoznati značenje, ali ne briše granice među riječima. Kad se traži vrsta riječi u, odgovor je prijedlog; kad se traži vrsta riječi sobi, odgovor je imenica. Za oblik prijedloga uz zamjenicu pogledaj i s tobom ili sa tobom.
Je kao glagol i je kao zamjenica
U rečenici Ona je stigla riječ "je" oblik je pomoćnoga glagola biti. Sudjeluje u tvorbi perfekta. U rečenici Vidio sam je riječ "je" nenaglašeni je oblik osobne zamjenice ona i upućuje na osobu koju je govornik vidio.
U prvome primjeru promjena lica daje Mi smo stigli. U drugome umjesto je može stajati naglašeni oblik nju kad ga treba istaknuti: Nju sam vidio. To nisu upute da svaku riječ mehanički zamijeniš, nego dva načina provjere značenja u tim primjerima. Za odvojeno pisanje upitne čestice posluži se dvojbom je li ili jeli.
Primjer analize cijele rečenice
U rečenici Moja sestra danas čita dvije knjige u sobi odredi vrstu svake riječi zasebno. Ovdje se ne traži potpuna analiza rečeničnih službi.
- Moja: posvojna zamjenica.
- sestra: imenica.
- danas: prilog vremena.
- čita: glagol.
- dvije: broj.
- knjige: imenica.
- u: prijedlog.
- sobi: imenica.
Imenica knjige ostaje imenica iako je u drukčijem obliku od knjiga. Promjena padeža ne pretvara je u novu vrstu riječi. Jednako tako, dvije nije pridjev samo zato što stoji uz imenicu.
Vježbe: odredi vrstu zadane riječi
U svakome zadatku analiziraj samo riječ navedenu iza rečenice. Zapiši vrstu i kratki razlog. Tek nakon vlastita pokušaja usporedi odgovore s rješenjima u sljedećem odjeljku.
- 1. Mačka spava. Odredi vrstu riječi Mačka.
- 2. Ona crta cvijet. Odredi vrstu riječi Ona.
- 3. Plava bilježnica je nova. Odredi vrstu riječi Plava.
- 4. Tri učenika čekaju. Odredi vrstu riječi Tri.
- 5. Susjed popravlja vrata. Odredi vrstu riječi popravlja.
- 6. Dječak pažljivo čita. Odredi vrstu riječi pažljivo.
- 7. Ključ je ispod police. Odredi vrstu riječi ispod.
- 8. Ana i Luka pjevaju. Odredi vrstu riječi i.
- 9. Dolaziš li sutra? Odredi vrstu riječi li.
- 10. Ah, zaboravila sam bilježnicu! Odredi vrstu riječi Ah.
- 11. Otvorili smo prozor. Odredi vrstu riječi prozor.
- 12. Stiglo je pet učenika. Odredi vrstu riječi pet.
- 13. Danas čitam treću knjigu. Odredi vrstu riječi treću.
- 14. To je lijepo jutro. Odredi vrstu riječi lijepo.
- 15. Ona lijepo piše. Odredi vrstu riječi lijepo.
- 16. Vidio sam je. Odredi vrstu riječi je.
- 17. Ne kasnim na nastavu. Odredi vrstu riječi Ne.
- 18. Nosim torbu za prijatelja. Odredi vrstu riječi za.
- 19. Ona je stigla. Odredi vrstu riječi je.
- 20. Luka bi došao, ali radi. Odredi vrstu riječi ali.
Rješenja vježbi s objašnjenjima
- 1. Imenica. Mačka imenuje biće. Veliko početno slovo posljedica je početka rečenice, a ne zasebna vrsta riječi.
- 2. Zamjenica. Ona upućuje na osobu o kojoj govorimo umjesto da je imenujemo vlastitim imenom ili imenicom.
- 3. Pridjev. Plava određuje svojstvo bilježnice i slaže se s imenicom; usporedi plava bilježnica i plavi papir.
- 4. Broj. Tri označuje količinu učenika. To što stoji uz imenicu ne znači da je pridjev.
- 5. Glagol. Popravlja izriče radnju. Možeš usporediti oblike popravljam, popravljaš i popravlja.
- 6. Prilog. Pažljivo govori kako dječak čita. U ovome primjeru ne određuje svojstvo imenice nego način radnje.
- 7. Prijedlog. Ispod dolazi uz imenicu police i uspostavlja prostorni odnos; ne imenuje predmet.
- 8. Veznik. I povezuje imena Ana i Luka. Ovdje je njegova uloga povezivanje dviju riječi.
- 9. Čestica. Li sudjeluje u oblikovanju pitanja. Nije glagolski nastavak, nego zasebna riječ.
- 10. Usklik. Ah izražava govornu reakciju. Uskličnik je pravopisni znak na kraju, a usklik je riječ.
- 11. Imenica. Prozor imenuje predmet. Objekt je njegova rečenična služba u ovome primjeru, ne vrsta riječi.
- 12. Broj. Pet označuje količinu. Taj je broj nepromjenjiv, ali zbog toga ne prestaje pripadati brojevima.
- 13. Broj. Treću je oblik rednoga broja treći. Označuje koja je knjiga po redu, a ne kakvo je njezino svojstvo.
- 14. Pridjev. Lijepo određuje imenicu jutro. Usporedi isti odnos u izrazu lijep dan.
- 15. Prilog. Lijepo opisuje način pisanja. Ne prati rod osobe: on lijepo piše i ona lijepo piše.
- 16. Zamjenica. Oblik "je" ovdje je nenaglašeni oblik zamjenice ona: govornik je vidio nju. Nije pomoćni glagol.
- 17. Čestica. Ne služi nijekanju glagolske radnje kasnim. U ovome primjeru piše se kao zasebna riječ.
- 18. Prijedlog. Za povezuje imenicu prijatelja s ostalim dijelom izraza i ovdje označuje namjenu.
- 19. Glagol. Oblik "je" pripada glagolu biti i s riječju stigla tvori perfekt. Usporedi Mi smo stigli.
- 20. Veznik. Ali povezuje suprotstavljene dijelove rečenice: mogućnost dolaska i obvezu rada.
Kako provjeriti pogrešan odgovor
Ako si zamijenio pridjev i prilog, uz svoju riječ napiši dvije nove rečenice po uzoru na lijepo jutro i lijepo piše. Ako si napisao subjekt umjesto imenica, vrati se uputi i odvoji vrstu od službe. Za brojeve provjeri govoriš li o količini ili redoslijedu, a ne odlučuj samo prema tomu mijenja li se oblik.
Ovaj je vodič pregled osnovne školske podjele, a ne popis svih posebnih uporaba svake riječi. Kad primjer dopušta više tumačenja, provjeri cijelu rečenicu i upotrijebljeni gramatički izvor. Za pravopisnu primjenu uz pridjeve pogledaj zarez između pridjeva; samo prepoznavanje vrste riječi još ne određuje svaki zarez.
Primjeri
- Pravilno u ovom primjeru Ona lijepo piše. (Lijepo: prilog.)
- Pravilno u ovom primjeru Lijepo jutro počelo je sunčano. (Lijepo: pridjev.)
- Pravilno u ovom primjeru Ona je stigla. (Je: glagol, oblik glagola biti.)
- Pravilno u ovom primjeru Vidio sam je. (Je: osobna zamjenica.)
- Pravilno u ovom primjeru Pet učenika čeka. (Pet: nepromjenjivi broj.)
- Pravilno u ovom primjeru Sjedimo u sobi. (U: prijedlog; sobi: imenica.)
Česta pitanja
Kojih je deset vrsta riječi u hrvatskom jeziku?
Imenice, zamjenice, pridjevi, brojevi, glagoli, prilozi, prijedlozi, veznici, čestice i usklici. Pri određivanju vrste provjeri uporabu riječi u konkretnoj rečenici.
Jesu li svi brojevi promjenjive riječi?
Nisu. Neki se brojevi mijenjaju, primjerice jedan, jednoga, jednomu, a neki ne, primjerice pet. Obje skupine i dalje pripadaju vrsti riječi brojevi.
Kako razlikovati pridjev i prilog u izrazu lijepo?
U izrazu lijepo jutro riječ lijepo pridjev je koji određuje imenicu. U rečenici Ona lijepo piše riječ lijepo prilog je koji opisuje način pisanja. Sam završetak nije dovoljan.
Je li subjekt vrsta riječi?
Nije. Subjekt je rečenična služba. U rečenici Mia čita subjekt je imenica Mia, a u rečenici Ona čita tu službu ima zamjenica ona.
Izvori
- Hrvatska školska gramatika: brojevi
- Hrvatska školska gramatika: čestice
- Hrvatska školska gramatika: glagoli
- Hrvatska školska gramatika: imenice i padežna pitanja
- Hrvatska školska gramatika: instrumental osobnih zamjenica
- Hrvatska školska gramatika: pridjevi
- Hrvatska školska gramatika: prijedlozi i instrumental sredstva
- Hrvatska školska gramatika: prilozi
- Hrvatska školska gramatika: sklonidba imenskih riječi
- Hrvatska školska gramatika: subjekt i vrsta riječi
- Hrvatska školska gramatika: usklici
- Hrvatska školska gramatika: veznici
- Hrvatska školska gramatika: zamjenice
Kako uređujemo odgovore · Prijavi pogrešku