Oblici i značenje riječi

Subjekt i predikat: objašnjenje, primjeri i vježbe

Odgovor Pronađi cijeli predikat, zatim subjekt povezan s njime.

Subjekt i predikat rečenične su službe, a ne vrste riječi. Predikat je središnji rečenični dio; može biti glagolski ili imenski. Subjekt može biti izrečen ili neizrečen, a postoje i besubjektne rečenice. Najprije pronađi cijeli predikat, pa provjeri što je uz njega subjekt.

Kako pronaći subjekt i predikat

U rečenici Lana čita poruku subjekt je Lana, a predikat čita. Pitanje tko čita pomaže pronaći subjekt. Ipak, analiza nije traženje prve imenice ili bilo kojega glagola: cijeli predikat može imati više riječi, a subjekt ne mora stajati na početku.

  • Lana čita. Subjekt: Lana. Predikat: čita, glagolski.
  • Lana je čitala. Subjekt: Lana. Predikat: je čitala, glagolski, premda ima dvije riječi.
  • Lana je vesela. Subjekt: Lana. Predikat: je vesela, imenski.
  • Čitamo. Subjekt: neizrečeni mi. Predikat: čitamo, glagolski.

Oznake S i P znače subjekt i predikat. U ovome vodiču razlikujemo i jezgru subjekta od subjektnoga skupa te predikat od širega predikatnog skupa. Tako u zadatku nećemo svim riječima uz glagol automatski dodijeliti oznaku P.

Subjekt nije uvijek osoba koja nešto radi

U primjeru Lana čita lako ga je povezati s vršiteljem radnje. Ali u rečenici Lana spava ne opisujemo namjernu aktivnost, nego stanje. U primjeru Svjetiljka svijetli subjekt nije osoba. Zato definicija osoba koja nešto radi ne pokriva sve slučajeve.

Kod jednostavnih primjera s imenicom ili zamjenicom provjeri nominativ i slaganje s predikatom. Usporedi Lana čita i Učenice čitaju. Nije dovoljno postaviti samo pitanje što, jer ono može voditi i prema objektu: u Lana čita poruku riječ poruku predmet je čitanja, a ne subjekt. Za razlikovanje nominativa i akuzativa posluži se vodičem za padeže.

U rečenici Meni se sviđa knjiga subjekt je knjiga, iako meni označuje osobu koja nešto doživljava. Knjiga je u nominativu, a meni u dativu. Kad knjigu zamijenimo množinom, dobivamo Meni se sviđaju knjige: predikat prati knjige, ne meni. Ta provjera povezuje oblik i smisao umjesto nagađanja prema položaju riječi.

Glagolski predikat: traži cijeli oblik

Glagolski predikat može biti jednostavan glagolski oblik, primjerice čita, ili složeni oblik poput je čitala, će čitati i bih čitao. Broj riječi nije kriterij po kojemu glagolski predikat postaje imenski. U Lana je čitala riječ čitala glagolski je pridjev radni u tvorbi perfekta, a ne imenski dio imenskoga predikata.

Dijelovi ne moraju biti susjedni. U Lana je jučer čitala predikat glasi je čitala, a jučer je priložna oznaka vremena. U Ja bih pažljivo čitao predikat glasi bih čitao; pažljivo govori o načinu čitanja. Pomoćni glagol ne treba označiti kao jedan, a pridjev radni kao drugi predikat.

Za tvorbu tih oblika pogledaj glagolska vremena. Vrijeme i rečenična služba različite su razine analize: je čitala perfekt je po tvorbi, a u navedenoj rečenici ima službu glagolskoga predikata.

Imenski predikat: spona i imenski dio

U Lana je vesela predikat nije samo je. Oblik je povezuje subjekt s osobinom vesela, pa zajedno tvore imenski predikat je vesela. U Ona je liječnica imenski je predikat je liječnica. Spona ili kopula naziv je za vezni glagolski dio u takvoj konstrukciji.

Hrvatska školska gramatika među imenske predikate ubraja i primjere s drugim veznim glagolima, poput postati. Tako je u Nika je postala liječnica predikat je postala liječnica. Vodič započinje jednostavnim modelima s biti, ali ne tvrdi da svaki imenski predikat mora imati samo taj glagol.

Nisu sve imenice u nominativu subjekti. U Ona je liječnica subjekt je ona, a liječnica imenski dio predikata. Usporedi i Vesela učenica čita s Učenica je vesela: vesela je u prvome primjeru atribut uz imenicu, a u drugome dio imenskoga predikata.

Izrečeni i neizrečeni subjekt

Mi čitamo ima izrečeni subjekt mi. U Čitamo subjekt je neizrečen, ali ga prvo lice množine upućuje prepoznati kao mi. U Stigla sam prepoznajemo neizrečeni ja. Nije potrebno dopisati zamjenicu da bi rečenica bila gramatički potpuna.

U trećemu licu identitet katkad razjašnjava tek prethodni tekst. Sam oblik čita ne kazuje je li riječ o njemu, njoj ili nečemu označenom zamjenicom ono. Zato bez konteksta ne treba izmišljati ime ili rod neizrečenoga subjekta. Dovoljno je navesti treće lice jednine i potrebu za kontekstom.

Službu subjekta ne mora imati imenica. Može je imati zamjenica kao ona, a u Plivati je zdravo subjekt je infinitiv plivati. Time se vraćamo razlici između vrste riječi i rečenične službe: naziv subjekt ne zamjenjuje nazive imenica, zamjenica ili infinitiv.

Besubjektna rečenica nije isto što i skriveni subjekt

Sniježi nema neizrečeni subjekt ono koji bismo trebali dopisati. To je besubjektna rečenica s glagolskim predikatom sniježi. Jednako u samostalnoj rečenici Kiši ne tražimo skriveno ime osobe. Naziv bezlična često se upotrebljava uz takve primjere; ovdje promatramo upravo odsutnost gramatičkoga subjekta.

Usporedi Kiši i Kiša pada. U drugoj je rečenici subjekt kiša, a predikat pada. Slično značenje ne znači jednaku gramatičku građu. Vodič se zadržava na jasnim školskim primjerima, a ne na svim složenim raspravama o logičkome subjektu i bezličnim konstrukcijama.

Red riječi, objekt i obraćanje

Lanu pozdravlja Ivan ima subjekt Ivan i predikat pozdravlja. Lanu je objekt u akuzativu, premda stoji prva. Preoblikovanjem u Ivan pozdravlja Lanu dobivamo neutralniji redoslijed, ali ne mijenjamo službe tih riječi. Red riječi može nešto istaknuti; sam po sebi ne odlučuje što je subjekt.

U Ivane, zatvori prozor riječ Ivane vokativ je za obraćanje, a subjekt je neizrečeni ti. Predikat zatvori imperativ je drugoga lica jednine. Osoba kojoj govorimo nije zato izrečena subjektna imenica u toj rečenici. Za interpunkciju usporedi zarez kod vokativa.

Subjektni skup i analiza cijele rečenice

U primjeru Naša mlađa sestra danas čita knjigu jezgra subjekta jest sestra. Naša i mlađa pobliže je određuju; subjektni skup čine sve tri riječi. U školskome zadatku zato provjeri traži li se samo subjekt ili cijeli subjektni skup.

  • Sestra: jezgra subjekta, imenica u nominativu jednine.
  • Naša mlađa sestra: subjektni skup; naša i mlađa atributi su uz sestra.
  • Čita: glagolski predikat, prezent, treće lice jednine.
  • Danas: priložna oznaka vremena; knjigu: izravni objekt u akuzativu bez prijedloga.

Predikatni skup obuhvaća predikat s njegovim dopunama, pa u ovome primjeru uključuje i danas i knjigu. To ne znači da su sve te riječi sam predikat. U istome zapisu jasno odvoji jezgru od širega skupa.

Slaganje i broj predikata

Učenica je čitala i Učenice su čitale pokazuju promjenu broja. Pomoćni glagol i pridjev radni prate subjekt; pridjev radni u ovim primjerima pokazuje i rod. Uz Ana i Lana neutralan je primjer Ana i Lana čitale su naglas. Slaganje nije pravilo da predikat prati najbližu imenicu bez obzira na njezinu službu.

U Lana je čitala nalazimo jedan predikat sastavljen od dviju riječi. U Lana čita, a Ivan piše nalazimo dva predikata i dvije surečenice. Zato složeno glagolsko vrijeme ne znači automatski složenu rečenicu. Za zarez uz veznik pogledaj zarez ispred a.

Vježbe: pronađi subjekt i cijeli predikat

Najprije samostalno izdvoji tražene dijelove. Ako subjekt nije izrečen, napiši što se može zaključiti iz oblika; ako je rečenica besubjektna, nemoj izmišljati zamjenicu. Kad se traži vrsta predikata, navedi glagolski ili imenski.

  • 1. Lana čita poruku. Odredi subjekt i predikat.
  • 2. Lanu pozdravlja Ivan. Odredi subjekt, predikat i službu riječi Lanu.
  • 3. Čitamo naglas. Odredi predikat i neizrečeni subjekt.
  • 4. Sniježi cijelu noć. Postoji li neizrečeni subjekt ono?
  • 5. Kiša pada. Odredi subjekt i predikat te usporedi s Kiši.
  • 6. Učenica je vesela. Izdvoji cijeli predikat i njegovu vrstu.
  • 7. Vesela učenica čita. Je li vesela dio predikata?
  • 8. Lana je jučer čitala. Izdvoji cijeli predikat bez priložne oznake.
  • 9. Učenici će čitati naglas. Odredi subjekt i cijeli predikat.
  • 10. Ja bih pažljivo čitao. Izdvoji subjekt i predikat te odredi vrstu predikata.
  • 11. Meni se sviđa knjiga. Koja je riječ subjekt, a koji je cijeli predikat?
  • 12. Ivane, zatvori prozor. Je li Ivane subjekt? Navedi predikat i neizrečeni subjekt.
  • 13. Ona je liječnica. Jesu li ona i liječnica dva subjekta?
  • 14. Nika je postala liječnica. Izdvoji cijeli imenski predikat.
  • 15. Plivati je zdravo. Odredi subjekt i predikat.
  • 16. Naša mlađa sestra danas čita. Izdvoji jezgru subjekta i cijeli subjektni skup.
  • 17. Ana i Lana čitale su naglas. Navedi subjektne imenice i cijeli predikat.
  • 18. Preoblikuj Učenica je čitala u množinu i objasni što se mijenja.
  • 19. Lana čita, a Ivan piše. Koliko ima predikata? Poveži svaki sa subjektom.
  • 20. Mi ćemo sutra čitati knjigu. Izdvoji subjekt i cijeli predikat bez njegovih dopuna.

Rješenja vježbi s objašnjenjima

  • 1. S: Lana; P: čita. Poruku je objekt, a ne dio subjekta. Predikat je glagolski i izrečen prezentom.
  • 2. S: Ivan; P: pozdravlja. Lanu je objekt u akuzativu. Početno mjesto u rečenici ne čini je subjektom.
  • 3. S: neizrečeni mi; P: čitamo. Prvo lice množine upućuje na subjekt; naglas nije dio samoga predikata.
  • 4. Nema subjekta; P: sniježi. Rečenica je besubjektna. Ne treba dopisati ono kao skriveni subjekt.
  • 5. S: kiša; P: pada. Ovdje je subjekt izrečen imenicom. U rečenici Kiši gramatičkoga subjekta nema.
  • 6. P: je vesela, imenski. Oblik "je" služi kao spona, a vesela imenski je dio. Sama spona ne obuhvaća cijeli predikat.
  • 7. Vesela je atribut. Pobliže određuje subjekt učenica. Predikat je čita, za razliku od je vesela u prethodnom zadatku.
  • 8. P: je čitala, glagolski. Dijelovi perfekta nisu susjedni. Jučer je priložna oznaka vremena, a ne dio predikata.
  • 9. S: učenici; P: će čitati. To je jedan glagolski predikat u futuru I., premda se sastoji od dviju riječi.
  • 10. S: ja; P: bih čitao, glagolski. Kondicional je glagolski način, a pažljivo priložna oznaka načina.
  • 11. S: knjiga; P: se sviđa. Meni je dativ, ne subjekt. U množini dobivamo Meni se sviđaju knjige.
  • 12. S: neizrečeni ti; P: zatvori. Ivane je vokativ za obraćanje. Imperativ upućuje na drugo lice jednine.
  • 13. S: ona; P: je liječnica. Liječnica je imenski dio predikata, ne drugi subjekt samo zato što je u nominativu.
  • 14. P: je postala liječnica, imenski. Vezni glagol postati povezuje subjekt Nika s imenskim dijelom liječnica.
  • 15. S: plivati; P: je zdravo. Infinitiv ima službu subjekta, a je zdravo imenski je predikat. Subjekt ne mora biti imenica.
  • 16. Jezgra: sestra; subjektni skup: naša mlađa sestra. Naša i mlađa atributi su, a danas nije dio subjektnoga skupa.
  • 17. S: Ana i Lana; P: čitale su. Dvije su subjektne imenice povezane veznikom i, a predikat je u množini.
  • 18. Učenice su čitale. Imenica prelazi u množinu; je postaje su, a čitala postaje čitale radi slaganja sa subjektom.
  • 19. Dva predikata: čita i piše. Uz čita subjekt je Lana, uz piše Ivan. Nisu dva dijela jednoga složenog vremena.
  • 20. S: mi; P: ćemo čitati. Sutra je priložna oznaka, a knjigu objekt. Dijelovi futura tvore jedan glagolski predikat.

Kako provjeriti vlastitu analizu

Uz odgovor napiši razlog: nominativ, slaganje, lice glagola ili odnos spone i imenskoga dijela. Ako si označio prvu riječ kao subjekt, promijeni redoslijed i provjeri ostaje li analiza ista. Ako si izdvojio samo je, usporedi je čitala s je vesela. Ako si u Sniježi dopisao ono, usporedi taj primjer s Čitamo i objasni zašto postupak nije isti.

Ovo je uvod u školsku raščlambu jasnih primjera. Složeniji predikati, brojni izrazi i rubne bezlične konstrukcije traže dodatnu analizu prema odgovarajućoj gramatici. Cilj je znati obrazložiti odabir, a ne sve rečenice svesti na pitanje tko što radi.

Primjeri

  • Pravilno u ovom primjeru Lanu pozdravlja Ivan. (S: Ivan; P: pozdravlja; Lanu je objekt.)
  • Pravilno u ovom primjeru Lana je jučer čitala. (S: Lana; P: je čitala, glagolski.)
  • Pravilno u ovom primjeru Učenica je vesela. (S: učenica; P: je vesela, imenski.)
  • Pravilno u ovom primjeru Čitamo naglas. (S: neizrečeni mi; P: čitamo.)
  • Pravilno u ovom primjeru Sniježi cijelu noć. (Nema subjekta; P: sniježi.)
  • Pravilno u ovom primjeru Ivane, zatvori prozor. (S: neizrečeni ti; P: zatvori; Ivane je vokativ.)

Česta pitanja

Kako najlakše pronaći subjekt i predikat?

Najprije pronađi cijeli predikat. Zatim provjeri subjekt povezan s njime, uz pitanje tko ili što i slaganje. Ne biraj automatski prvu imenicu: u Lanu pozdravlja Ivan subjekt je Ivan.

Je li je čitala glagolski ili imenski predikat?

Glagolski. Je čitala jedan je složeni glagolski oblik, perfekt. U je vesela riječ vesela imenski je dio, pa je taj predikat imenski. Broj riječi nije dovoljan kriterij.

Koja je razlika između neizrečenoga subjekta i besubjektne rečenice?

U Čitamo neizrečeni je subjekt mi, na koji upućuje prvo lice množine. U Sniježi gramatičkoga subjekta nema; nije riječ o skrivenoj zamjenici ono.

Je li svaka imenica u nominativu subjekt?

Nije. U Ona je liječnica subjekt je ona, a liječnica imenski dio predikata je liječnica. Treba provjeriti službu riječi u cijeloj rečenici, ne samo padež.

Izvori

Povezane dvojbe