Jednostavne i složene rečenice: primjeri i vježbe
Prema sastavu razlikujemo jednostavne i složene rečenice. U uobičajenim školskim primjerima jednostavna ima jedan predikat, a složena dva ili više. Ne broji samo glagolske riječi: je čitala jedan je predikat. Složene rečenice dijele se na nezavisnosložene i zavisnosložene prema odnosu surečenica.
Razlika na četiri početna primjera
Za određivanje sastava najprije pronađi cijeli predikat. Duljina rečenice, broj imenica i prisutnost zareza nisu pouzdan prvi korak. Sljedeće četiri rečenice pokazuju osnovnu razliku koju ćemo zatim primijeniti na zahtjevnije primjere.
- Jednostavna neproširena: Nika čita. Ima subjekt Nika i jedan predikat čita.
- Jednostavna proširena: Nika danas pažljivo čita novu knjigu. I dalje ima samo jedan predikat, čita, uz dodatne rečenične dijelove.
- Nezavisnosložena: Nika čita, a Luka crta. Predikati su čita i crta; surečenice su povezane u suprotni odnos.
- Zavisnosložena: Nika čita knjigu koju je Luka preporučio. Predikati su čita i je preporučio; zavisna surečenica pobliže određuje knjigu.
Jednostavna ne znači nužno kratka, a složena ne znači nužno duga ili teška za razumijevanje. Rečenicu od desetak riječi možeš proširivati opisima i okolnostima, a da joj ne dodaš novu surečenicu. Sastav je gramatički odnos, ne ocjena stila.
Broji predikate, ne glagolske riječi
U Nika je čitala skup je čitala jedan je predikat u perfektu. Pomoćni glagol je i glagolski pridjev čitala zajedno tvore jedan glagolski oblik. Zato rečenicu ne proglašavamo složenom samo zato što se u predikatu nalaze dvije riječi.
Jednako vrijedi za Nika će čitati i Nika bi čitala: će čitati jedan je predikat u futuru prvom, a bi čitala jedan u kondicionalu prvom. U Nika je zadovoljna predikat je imenski i glasi je zadovoljna. Ne brojimo je kao prvi, a zadovoljna kao drugi predikat.
U Nika je pročitala knjigu koju je Luka posudio nalazimo dva predikata: je pročitala i je posudio. Četiri riječi koje sudjeluju u tim oblicima ne daju četiri surečenice. Za provjeru oblika posluži se vodičima glagolska vremena i subjekt i predikat.
Ovaj postupak primjenjujemo na jasne, potpuno izrečene školske modele. U jeziku postoje i neoglagoljene rečenice poput Vatra! te eliptični iskazi u kojima se dio sadržaja podrazumijeva. Njih ne treba na silu svesti na broj vidljivih glagola; zahtijevaju zasebnu analizu konteksta.
Neproširena i proširena jednostavna rečenica
Neproširena rečenica sadržava subjekt i predikat, a subjekt može ostati i neizrečen. Nika čita i Čitam početni su modeli. Nika je zadovoljna također je neproširena: zadovoljna nije dodatni atribut, nego dio imenskoga predikata.
Proširena rečenica ima i drugi rečenični dio. U Nika čita knjigu dodan je objekt knjigu. U Nika danas čita dodana je priložna oznaka vremena danas. U Mlada Nika čita dodan je atribut mlada. Svaka od tih rečenica zadržava jedan predikat.
U Nika i Luka čitaju veznik i povezuje imenice u subjektu, ne dvije surečenice. U Nika čita knjige i časopise povezuje dva objekta. Nijedna od tih rečenica nije složena zbog samoga veznika. Suprotno tomu, Nika čita i zapisuje ima dva predikata iako uz drugi nije ponovljen subjekt Nika. U ovome školskom opisu riječ je o sastavnoj nezavisnosloženoj rečenici.
Za proširivanje bez nove surečenice koristi priložne oznake, objekt ili atribut i apoziciju. Tako možeš provjeriti što si stvarno dodao, umjesto da broj riječi zamijeni gramatičku analizu.
Što je surečenica
Surečenica je rečenična sastavnica složene rečenice. U Nika čita, a Luka crta prva je surečenica Nika čita, druga Luka crta, a veznik a povezuje ih. U Nika čita knjigu koju je Luka preporučio glavna glasi Nika čita knjigu, a zavisna koju je Luka preporučio.
Pri izdvajanju zavisne surečenice zadrži i riječ kojom se ona uvodi. Ako napišeš samo je Luka preporučio, izgubio si koju i time dio njezine stvarne građe. Ta riječ povezuje opis s imenicom knjigu, ali nije po vrsti riječi običan veznik: riječ je o odnosnoj zamjenici u vezničkoj službi.
Pojam glavna ne znači uvijek prva u zapisu. U Kad završi nastava, krenut ćemo glavna surečenica krenut ćemo dolazi nakon zavisne. Odnos utvrđujemo prema uvrštavanju i značenju, ne prema tome koja je skupina riječi najbliža početku retka.
Nezavisnosložene rečenice: pet vrsta
U nezavisnosloženoj rečenici surečenice se povezuju, a jedna se ne uvrštava kao rečenični dio druge. U školskome se pregledu razlikuje pet vrsta. Sljedeći primjeri služe prepoznavanju odnosa, a ne učenju napamet svakoga mogućeg veznika.
- Sastavna: Nika čita i Luka zapisuje. Sadržaji se nadovezuju.
- Rastavna: Hoćeš li čitati ili ćeš crtati? Izriče se izbor između dviju mogućnosti.
- Suprotna: Nika čita, a Luka crta. Radnje su postavljene u suprotni odnos.
- Zaključna: Knjižnica je zatvorena, stoga ćemo doći sutra. Druga surečenica donosi zaključak na temelju prve.
- Isključna: Svi su otišli, jedino je Nika ostala. Druga surečenica izdvaja iznimku iz sadržaja prve.
Povezivanje može biti i bezvezničko: Nika čita, Luka zapisuje. Takav se primjer naziva rečeničnim nizom. Odsutnost veznika ne pretvara ga u jednostavnu rečenicu. Istodobno, nije svaki primjer sa zarezom rečenični niz: Nika, naša učiteljica, čita ima jedan predikat i umetnut apozicijski skup.
Ne pokušavaj svaku nezavisnosloženu rečenicu dokazati zamjenom redoslijeda surečenica. Zaključak, iznimka ili slijed uzroka i posljedice ograničuju takvo preuređivanje. Naziv nezavisnosložena opisuje način sklapanja, ne obećava da će smisao ostati jednak pri svakoj zamjeni mjesta.
Zavisnosložene rečenice: glavna i zavisna
U zavisnosloženoj rečenici zavisna surečenica zauzima mjesto nekoga dijela glavne ili dopunjuje imensku riječ u njoj. U Znam da Nika dolazi zavisna da Nika dolazi izriče ono što znam, pa je objektna. U Čitam knjigu koju je Nika preporučila zavisna koju je Nika preporučila određuje imenicu knjigu, pa je atributna.
Priložne surečenice donose okolnost. U Krenut ćemo kad završi nastava zavisna je vremenska; u Ostajemo jer pada kiša uzročna; u Doći ćemo ako stignemo pogodbena. Nemoj zaključiti da svaki da znači istu vrstu zavisne surečenice: za podvrstu je važna služba u konkretnome primjeru.
Školski pregled obuhvaća i subjektne, predikatne i apozicijske rečenice te različite vrste priložnih rečenica. Ovdje uvježbavamo najprije osnovni odnos i jasne modele, ne tvrdimo da tri navedena veznika pokrivaju cijelu podjelu. Za objektne primjere usporedi i upravni i neupravni govor.
Zarezi ne ovise samo o broju predikata
Neutralno pišemo Krenut ćemo kad završi nastava bez zareza između glavne i zavisne surečenice u tome redoslijedu. Kad zavisna dođe ispred glavne, pišemo Kad završi nastava, krenut ćemo. U umetnutome vremenskom primjeru trebaju dva zareza: Sutra ćemo, kad završi nastava, posjetiti knjižnicu.
Ne proširuj pravilo o običnome poretku na sve zavisne dodatke bez obzira na značenje. Učenici koji su završili zadatak odlaze izdvaja određene učenike; Učenici, koji su završili zadatak, odlaze donosi dodatno objašnjenje o svim učenicima o kojima govorimo. Zarezi uz atributnu surečenicu mogu promijeniti opseg tvrdnje.
U sastavnome modelu Nika čita i Luka zapisuje nema zareza ispred i. U suprotnome Nika čita, a Luka crta zarez se piše. Uz pa usporedi slijed Ručali smo pa smo otišli u šetnju i uzročno-posljedični odnos Zakasnili smo, pa smo propustili početak. Ne svodimo pravila na uvijek ili nikad uz određeni zapis veznika.
Pojedinačne dvojbe podrobnije obrađuju zarez ispred i, zarez uz kad i kada i vodič za zarez. Najprije utvrdi odnos, zatim provjeri interpunkciju.
Analiza rečenice s trima surečenicama
Promotrimo Kad završi nastava, Nika će čitati, a Luka će crtati. U jednoj rečenici pojavljuju se i zavisno i nezavisno sklapanje. Brojanje predikata tek je početak; nakon toga treba prikazati kako su surečenice povezane.
- Završi: prvi predikat, u zavisnoj vremenskoj surečenici.
- Će čitati: drugi predikat, cjelovit oblik futura prvog.
- Će crtati: treći predikat, također futur prvi.
- Kad završi nastava: zavisna surečenica koja vremenski određuje obje sljedeće radnje.
- Nika će čitati; Luka će crtati: dvije surečenice povezane suprotnim veznikom a.
- Sastav cjeline: višestruko složena rečenica s mješovitim sklapanjem, tri predikata i tri surečenice.
Ne nazivamo cijelu tu rečenicu samo vremenskom i time zanemarujemo odnos čitanja i crtanja. U jednostavnijemu zadatku dovoljno je izdvojiti tri predikata, ali kad se traži način sklapanja, pokaži oba odnosa.
Vježbe: odredi sastav rečenice
U svakome primjeru izdvoji cijele predikate. Potom odgovori na traženu podjelu ili prepiši rečenicu s odgovarajućim zarezima. Rješenja provjeri tek nakon vlastitoga pokušaja.
- 1. Nika čita. Odredi sastav i proširenost.
- 2. Nika je čitala. Koliko ima predikata i je li rečenica složena?
- 3. Nika će čitati. Izdvoji cijeli predikat.
- 4. Nika je zadovoljna. Odredi predikat i proširenost rečenice.
- 5. Nika danas pažljivo čita novu knjigu. Je li rečenica složena ili proširena jednostavna?
- 6. Nika i Luka čitaju. Povezuje li i dvije surečenice?
- 7. Nika čita i zapisuje. Koliko ima predikata i koja je vrsta sklapanja?
- 8. Nika čita, a Luka crta. Odredi vrstu nezavisnosložene rečenice.
- 9. Hoćeš li čitati ili ćeš crtati? Odredi odnos surečenica.
- 10. Nika čita, Luka zapisuje. Kako nazivamo bezvezničko povezivanje u ovome primjeru?
- 11. Znam da Nika dolazi. Izdvoji glavnu i zavisnu surečenicu.
- 12. Čitamo knjigu koju je Nika preporučila. Izdvoji zavisnu surečenicu i riječ koju određuje.
- 13. Dodaj potreban zarez: Kad završi nastava krenut ćemo.
- 14. Treba li zarez u neutralnome zapisu Krenut ćemo kad završi nastava?
- 15. Dodaj zareze uz umetnutu vremensku surečenicu: Sutra ćemo kad završi nastava posjetiti knjižnicu.
- 16. Nika je pročitala knjigu koju je Luka posudio. Koliko ima predikata? Napiši ih u cijelosti.
- 17. Poslije nastave krenut ćemo. Preoblikuj početak u zavisnu surečenicu s kad.
- 18. Nika čita knjige i časopise. Je li zbog veznika i rečenica složena?
- 19. Objasni razliku zareza: Ručali smo pa smo otišli u šetnju. Zakasnili smo, pa smo propustili početak.
- 20. Kad završi nastava, Nika će čitati, a Luka će crtati. Koliko ima surečenica i pojavljuju li se oba načina sklapanja?
Rješenja vježbi s objašnjenjima
- 1. Jednostavna neproširena rečenica. Nika je subjekt, čita jedini predikat, a drugih rečeničnih dijelova nema.
- 2. Jedan predikat: je čitala. Dvije riječi tvore jedan perfekt; rečenica je jednostavna, ne složena.
- 3. Će čitati. Pomoćni glagol i infinitiv zajedno tvore jedan futur prvi i u ovome primjeru jedan predikat.
- 4. Je zadovoljna; jednostavna neproširena. Zadovoljna pripada imenskomu predikatu, nije zasebna dopuna izvan njega.
- 5. Proširena jednostavna rečenica. Ima jedan predikat čita, uz okolnosti, objekt i atribut; duljina ne dodaje surečenicu.
- 6. Ne, povezuje imenice u subjektu. Čitaju je jedini predikat, pa sama prisutnost veznika ne daje složenu rečenicu.
- 7. Dva predikata: čita i zapisuje. U školskome opisu to je sastavna nezavisnosložena rečenica s neponovljenim subjektom.
- 8. Suprotna nezavisnosložena rečenica. Predikati čita i crta pripadaju dvjema surečenicama koje veznik a suprotstavlja.
- 9. Rastavna nezavisnosložena rečenica. Hoćeš čitati i ćeš crtati dva su predikata; ili izriče izbor mogućnosti, a li upitnost.
- 10. Rečenični niz. Dvije surečenice s predikatima čita i zapisuje povezane su bez veznika, ali nisu jedna jednostavna rečenica.
- 11. Znam; da Nika dolazi. Prvo je glavna, drugo zavisna objektna surečenica koja kazuje što znam.
- 12. Koju je Nika preporučila; knjigu. Atributna surečenica određuje imenicu knjigu, a pri izdvajanju zadržavamo odnosnu zamjenicu koju.
- 13. Kad završi nastava, krenut ćemo. Zavisna vremenska surečenica nalazi se ispred glavne i odvaja se zarezom.
- 14. Ne treba zarez. U zadanome neutralnom primjeru vremenska surečenica slijedi iza glavne bez dodatnoga umetanja.
- 15. Sutra ćemo, kad završi nastava, posjetiti knjižnicu. Umetnuta vremenska surečenica omeđena je dvama zarezima.
- 16. Dva: je pročitala i je posudio. Svaki perfekt čini po jedan predikat, iako oba zajedno sadržavaju četiri riječi.
- 17. Kad završi nastava, krenut ćemo. Priložni izraz poslije nastave zamijenjen je surečenicom s vlastitim predikatom završi.
- 18. Nije složena zbog veznika i. Veznik povezuje objekte knjige i časopise; cijela rečenica zadržava jedan predikat čita.
- 19. Slijed radnji prema uzroku i posljedici. Prvi model uz pa nema zareza; u drugome kašnjenje uzrokuje propuštanje pa se zarez piše.
- 20. Tri surečenice; oba načina sklapanja. Završi, će čitati i će crtati tri su predikata; vremensko uvrštavanje kombinira se sa suprotnim povezivanjem.
Provjera vlastite analize
Napiši broj predikata i svaki predikat kao cjelinu. Ako si odvojio je od čitala ili će od čitati, najprije popravi taj korak. Zatim izdvoji surečenice, provjeri što veznik stvarno povezuje i objasni je li odnos povezivanje ili uvrštavanje.
Kod zareza navedi razlog: suprotnost, početna zavisna surečenica, umetanje ili značenjska razlika. Odgovor ima dva predikata zato ide zarez nije dovoljan. Dobra analiza povezuje oblik, službu i značenje, a ne traži jednu riječ koja bi unaprijed riješila svaki primjer.
Primjeri
- Pravilno u ovom primjeru Nika čita. (Jednostavna neproširena rečenica.)
- Pravilno u ovom primjeru Nika danas pažljivo čita novu knjigu. (Proširena jednostavna rečenica.)
- Pravilno u ovom primjeru Nika je čitala. (Je čitala: jedan predikat u perfektu.)
- Pravilno u ovom primjeru Nika čita, a Luka crta. (Suprotna nezavisnosložena rečenica.)
- Pravilno u ovom primjeru Kad završi nastava, krenut ćemo. (Vremenska zavisnosložena rečenica.)
- Pravilno u ovom primjeru Čitamo knjigu koju je Nika preporučila. (Atributna zavisnosložena rečenica.)
Česta pitanja
Kako razlikovati jednostavnu i složenu rečenicu?
U jasnim školskim primjerima najprije izdvoji cijele predikate: jedan upućuje na jednostavnu, dva ili više na složenu rečenicu. Broj riječi, imenica ili zareza nije dovoljan. Eliptični i neoglagoljeni iskazi traže zasebnu analizu.
Je li rečenica Nika je čitala složena?
Nije. Je čitala jedan je predikat u perfektu, premda se sastoji od dviju riječi. Jednako tako će čitati u futuru prvom tvori jedan predikat. Složeni glagolski oblik nije isto što i složena rečenica.
Koja je razlika između nezavisnosložene i zavisnosložene rečenice?
Nezavisnosložena nastaje povezivanjem surečenica: Nika čita, a Luka crta. U zavisnosloženoj zavisna se surečenica uvrštava uz glavnu: Krenut ćemo kad završi nastava. Glavna ne mora biti prva u zapisu.
Treba li zarez između svake dvije surečenice?
Ne. Nika čita i Luka zapisuje nema zareza, a Nika čita, a Luka crta ima. U vremenskoj rečenici razlikuj Krenut ćemo kad završi nastava i Kad završi nastava, krenut ćemo. Položaj, odnos i značenje određuju zapis.
Izvori
- Hrvatska školska gramatika: atributne rečenice
- Hrvatska školska gramatika: isključne rečenice
- Hrvatska školska gramatika: nezavisnosložene rečenice
- Hrvatska školska gramatika: objektne rečenice
- Hrvatska školska gramatika: podjela rečenica
- Hrvatska školska gramatika: predikat
- Hrvatska školska gramatika: sastavne rečenice
- Hrvatska školska gramatika: višestruko složene rečenice
- Hrvatska školska gramatika: vremenske rečenice
- Hrvatska školska gramatika: zavisnosložene rečenice
- Hrvatski pravopis: zarez
Kako uređujemo odgovore · Prijavi pogrešku