Priložne oznake: vrste, pitanja, primjeri i vježbe
Priložne oznake rečenični su dijelovi koji izriču okolnosti, primjerice mjesto, vrijeme, način, uzrok ili namjeru. Mogu biti izrečene jednom riječju ili skupinom riječi. Prilog je samo jedan od načina njihova izricanja, a prijedložni izraz nije automatski objekt. Službu određuj prema značenju i vezi s predikatom.
Što su priložne oznake
U rečenici Nika poslijepodne čita u knjižnici riječ poslijepodne govori kada se čita, a izraz u knjižnici gdje se čita. Oba dijela izriču okolnosti, ali nisu građena jednako. Priložna oznaka naziv je rečenične službe; u školskoj analizi često je označujemo kraticom PO. Naziva se i adverbijalom.
Najprije pronađi cijeli predikat, zatim ispitaj koje okolnosti uz njega izriču pojedini dijelovi rečenice. U Nika je jučer čitala predikat glasi je čitala, dok jučer ostaje priložna oznaka vremena između njegovih dijelova. Za taj prvi korak posluži se vodičem subjekt i predikat.
Okolnosti se mogu pridružiti i imenskomu predikatu. U Danas smo zadovoljni zbog uspjeha izraz smo zadovoljni imenski je predikat, danas oznaka vremena, a zbog uspjeha oznaka uzroka. Zato priložna oznaka nije ograničena na rečenice koje opisuju fizičko obavljanje radnje.
Pregled jedanaest vrsta priložnih oznaka
Slijede česti modeli iz školskoga opisa. Pitanje je pomoć pri analizi, ali konačni odgovor mora odgovarati značenju cijele rečenice. U svakome primjeru izdvojen je izraz koji određujemo.
- Mjesta: gdje, kamo, kuda, odakle, dokle? Čitamo u knjižnici. Izraz u knjižnici označuje mjesto.
- Vremena: kada, otkad, dokad, koliko dugo? Čitamo poslijepodne. Poslijepodne smješta čitanje u vrijeme.
- Načina: kako? Čitamo pažljivo. Pažljivo opisuje način čitanja.
- Uzroka: zašto, zbog čega? Kasnimo zbog nevremena. Zbog nevremena objašnjava što je izazvalo kašnjenje.
- Namjere: radi čega, s kojim ciljem? Putujemo radi odmora. Radi odmora izriče cilj putovanja.
- Sredstva: čime? Pišemo olovkom. Olovkom označuje sredstvo pisanja.
- Društva: s kim? Putujem s Nikom. S Nikom označuje osobu s kojom putujem.
- Pogodbe: pod kojim uvjetom? Bez ulaznice nećeš ući. Bez ulaznice izriče uvjet ulaska, u kontekstu obvezne ulaznice.
- Dopuštanja: unatoč čemu? Unatoč kiši treniramo. Unatoč kiši označuje okolnost usprkos kojoj treniramo.
- Posljedice: s kojom posljedicom? Smijao se do suza. Do suza izriče posljedicu smijanja.
- Količine: koliko? Mnogo je vježbala. Mnogo govori o količini vježbanja.
Popis služi snalaženju, ne tvrdnji da svaka rečenica ima po jednu oznaku svake vrste. Različiti opisi mogu pojedine podvrste prikazivati podrobnije; primjerice, usporedba se u školskoj gramatici obrađuje uz način. U daljnjim primjerima važno je obrazložiti baš zadani odnos, a ne samo prepoznati prijedlog.
Mjesto i vrijeme: jedna riječ ili izraz
U Čitamo ovdje i Čitamo u knjižnici ista je osnovna okolnost izražena prilogom ovdje ili prijedložnim izrazom u knjižnici. Izraz se sastoji od prijedloga u i imenice knjižnici; cijeli izraz nije zbog svoje službe postao jedna riječ ni jedan prilog.
Za mjesto razlikuj gdje se nešto nalazi, kamo se kreće i kuda prolazi. U Sjedimo u parku pitamo gdje, u Idemo u park kamo, a u Prolazimo kroz park kuda. Padež se mijenja prema konstrukciji, ali u sva tri navedena primjera promatramo prostornu okolnost. Više u gdje, kamo ili kuda.
Vrijeme nije samo točan trenutak. Jučer i poslije nastave mogu reći kada, a cijeli dan koliko dugo. U Čitala je cijeli dan imenica dan dio je akuzativnoga izraza koji označuje trajanje, ne predmet čitanja. Zato akuzativ bez prijedloga ne znači automatski objekt.
Prilog i priložna oznaka nisu isto
U Nika lijepo piše riječ lijepo prilog je po vrsti i priložna oznaka načina po službi. U Lijepo pismo leži na stolu riječ lijepo pridjev je uz imenicu pismo. Jednak zapis ne daje istu vrstu riječi niti istu rečeničnu službu.
U Čitamo nakon ručka cijeli izraz nakon ručka ima vremensku službu, ali sastoji se od prijedloga i imenice. Na pitanje koja je vrsta riječi ručka odgovaramo imenica, a na pitanje koja je služba izraza nakon ručka odgovaramo priložna oznaka vremena. Podsjetnik za te različite razine donosi vodič za vrste riječi.
Ne vrijedi ni obratno pojednostavnjenje da svaki prilog mora opisivati sam glagol. Prilozi mogu pobliže određivati i druge riječi, primjerice vrlo u vrlo pažljivo. U ovome vodiču usredotočeni smo na jasne modele okolnosti uz predikat.
Uzrok, namjera i posljedica
U Kasnimo zbog nevremena nevrijeme objašnjava kašnjenje. U Putujemo radi odmora odmor je cilj kojemu težimo. U Smijao se do suza suze su posljedica opisanoga smijanja. To nisu tri zamjenjiva naziva za bilo kakav razlog.
Pitanje zašto u razgovoru može tražiti i razlog i cilj, pa nije dovoljno samo izgovoriti tu upitnu riječ. Provjeri objašnjava li izraz što je izazvalo događaj, što se njime želi postići ili kakav je ishod. U nejasnome kontekstu preoblikuj cijelu misao. Razliku prijedloga posebno objašnjava zbog ili radi.
Nemoj zaključiti da se namjera može izraziti samo prijedlogom radi. Školska gramatika navodi i druge konstrukcije, primjerice dolazak po neki predmet. Ovdje smo odabrali nedvosmislene modele kako pri učenju ne bismo pomiješali cilj s uzrokom ili posljedicom.
Sredstvo, društvo ili objekt
Pišem olovkom ima oznaku sredstva, a Putujem s Nikom oznaku društva. U tim jednostavnim modelima instrumental sredstva nema prijedlog, dok se društvo izriče instrumentalom s prijedlogom s. Ne pretvaraj to u zabranu svake druge konstrukcije sa s: uvijek provjeri što izraz znači u konkretnoj rečenici.
Usporedi Putuje autobusom i Vlada engleskim jezikom. Autobusom označuje sredstvo putovanja, ali engleskim jezikom objekt je glagola vladati u značenju poznavanja jezika. Samo pitanje čime ne razlikuje pouzdano obje službe.
Jednako tako, Razgovaramo o izletu ima objekt o izletu, a Sjedimo u parku oznaku mjesta u parku. Prijedlog i lokativ pojavljuju se u oba izraza, ali njihov odnos prema glagolu nije isti. Za dodatne usporedbe pogledaj izravni i neizravni objekt.
Nemoj kao jedini dokaz primijeniti izbacivanje izraza. Nije univerzalno pravilo da se svaka okolnosna dopuna može izostaviti u svakome značenju glagola. U jednostavnim primjerima provjeri i smisao, vezu s predikatom te odgovarajući gramatički opis.
Početna oznaka, surečenica i zarez
U neutralnoj rečenici Poslije nastave idemo u park iza poslije nastave nema zareza. Sama duljina ili početni položaj izraza ne stvara razlog za odvajanje. Isto vrijedi za U ponedjeljak poslijepodne šaljemo obavijest: ne umećemo zareze samo zato što navodimo više vremenskih podataka.
Usporedi Kad završi nastava, idemo u park. Dio Kad završi nastava ima vlastiti predikat i zavisna je vremenska surečenica ispred glavne; zato se odvaja zarezom. Izrazi poslije nastave i kad završi nastava bliski su po vremenskome značenju, ali nisu jednako građeni.
Zarez može imati drugi razlog, primjerice umetanje dodatnoga komentara. Ovdje nije riječ o zabrani svakoga zareza blizu priložne oznake, nego o tome da ga početna okolnost ne zahtijeva sama po sebi. Primjere pogledaj pod zarez iza priložne oznake i u vodiču za zarez.
Analiza rečenice s više okolnosti
U Nika je jučer u knjižnici pažljivo prepisivala pjesmu olovkom izdvoji cijeli predikat je prepisivala. Zatim odvoji predmet prepisivanja od mjesta, vremena, načina i sredstva.
- Nika: subjekt.
- Je prepisivala: glagolski predikat u perfektu.
- Jučer: priložna oznaka vremena.
- U knjižnici: priložna oznaka mjesta.
- Pažljivo: priložna oznaka načina.
- Pjesmu: izravni objekt, nije okolnost prepisivanja.
- Olovkom: priložna oznaka sredstva.
Svaku oznaku zapiši kao cjelinu, uključujući prijedlog i pripadajuće riječi. U maloj knjižnici jedna je oznaka mjesta, ne tri zasebne oznake. Ne traži oznaku koja u rečenici nije izrečena: u ovome primjeru nema podatka s kim Nika prepisuje.
Vježbe: odredi priložne oznake
Izdvoji traženi izraz i navedi njegovu službu. U usporedbama objasni razliku, a u pravopisnim zadatcima napiši cijelu rečenicu. Najprije pokušaj samostalno, pa provjeri rješenja.
- 1. Čitamo u knjižnici. Koja je služba izraza u knjižnici?
- 2. Dolazimo poslijepodne. Odredi službu riječi poslijepodne.
- 3. Nika pažljivo prepisuje pjesmu. Odredi pažljivo.
- 4. Kasnimo zbog nevremena. Odredi zbog nevremena.
- 5. Putujemo radi odmora. Odredi radi odmora.
- 6. Piše olovkom. Odredi olovkom.
- 7. Putujem s Nikom. Odredi s Nikom.
- 8. Ulaz je dopušten samo uz ulaznicu. U rečenici Bez ulaznice nećeš ući odredi bez ulaznice prema tom kontekstu.
- 9. Unatoč kiši treniramo. Odredi unatoč kiši.
- 10. Smijao se do suza. Odredi do suza.
- 11. Mnogo je vježbala. Odredi mnogo.
- 12. Čitamo poslijepodne. Čitamo nakon ručka. Imaju li obje vremenske oznake istu građu?
- 13. Razgovaramo o izletu. Sjedimo u parku. Jesu li o izletu i u parku obje priložne oznake?
- 14. Putuje autobusom. Vlada engleskim jezikom. Imaju li instrumentali istu rečeničnu službu?
- 15. Napiši neutralan zapis: Poslije nastave idemo u park. Treba li zarez iza nastave?
- 16. Dodaj potreban znak: Kad završi nastava idemo u park.
- 17. Čitala je cijeli dan. Je li cijeli dan objekt ili okolnost?
- 18. Lijepo pismo leži na stolu. Nika lijepo piše. Odredi vrstu riječi lijepo u oba primjera.
- 19. Nika je jučer u knjižnici pažljivo prepisivala pjesmu olovkom. Izdvoji sve priložne oznake i objekt.
- 20. Rečenicu Poslije nastave idemo u park preoblikuj tako da početak bude vremenska surečenica s kad.
Rješenja vježbi s objašnjenjima
- 1. U knjižnici: priložna oznaka mjesta. Izraz govori gdje čitamo; cijeli prijedložni izraz ima jednu službu.
- 2. Poslijepodne: priložna oznaka vremena. Govori kada dolazimo, a izrečena je jednom riječju, prilogom.
- 3. Pažljivo: priložna oznaka načina. Opisuje kako Nika prepisuje, dok pjesmu označuje ono što prepisuje.
- 4. Zbog nevremena: priložna oznaka uzroka. Nevrijeme je razlog kašnjenja, a nije cilj koji kašnjenjem želimo postići.
- 5. Radi odmora: priložna oznaka namjere. Odmor je cilj putovanja; primjer ne opisuje neželjenu posljedicu.
- 6. Olovkom: priložna oznaka sredstva. Instrumental ovdje pokazuje čime osoba piše, a ne predmet pisanja.
- 7. S Nikom: priložna oznaka društva. Izraz kaže s kim putujem; u ovome modelu instrumental dolazi uz prijedlog s.
- 8. Bez ulaznice: priložna oznaka pogodbe. U zadanoj situaciji ulaznica je uvjet dopuštenoga ulaska.
- 9. Unatoč kiši: priložna oznaka dopuštanja. Treniranje se ostvaruje usprkos kiši, a ne zato što je kiša njegov cilj.
- 10. Do suza: priložna oznaka posljedice. Označuje ishod smijanja, ne namjeru zbog koje se osoba smije.
- 11. Mnogo: priložna oznaka količine. Govori o količini vježbanja; prilog nije automatski oznaka načina.
- 12. Ista služba, različita građa. Poslijepodne je prilog, a nakon ručka prijedložni izraz. Oba su ovdje oznake vremena.
- 13. O izletu je objekt, u parku oznaka mjesta. Tema razgovora nije isto što i mjesto sjedenja, iako oba izraza imaju prijedlog.
- 14. Autobusom je sredstvo, engleskim jezikom objekt. Isti padež ne daje istu službu; presudna je i veza s glagolom.
- 15. Poslije nastave idemo u park. U neutralnome zapisu iza početne vremenske oznake ne stavlja se zarez.
- 16. Kad završi nastava, idemo u park. Početni dio ima svoj predikat i zavisna je vremenska surečenica prije glavne.
- 17. Cijeli dan: priložna oznaka vremena. Akuzativni izraz označuje trajanje čitanja, a nije predmet čitanja.
- 18. Prvo lijepo pridjev je, drugo prilog. U prvome određuje imenicu pismo, u drugome način pisanja i ima službu priložne oznake načina.
- 19. Jučer, u knjižnici, pažljivo, olovkom. To su redom vrijeme, mjesto, način i sredstvo; pjesmu je objekt, ne peta oznaka.
- 20. Kad završi nastava, idemo u park. Izraz poslije nastave zamijenjen je surečenicom s vlastitim predikatom; zato se mijenja i interpunkcija.
Kako provjeriti vlastiti odgovor
Uz naziv napiši cijeli izraz i kratko objasni odnos prema predikatu. Ako ti padežno pitanje daje dva moguća odgovora, usporedi značenje glagola i ono što izraz dopunjuje. Ako si cijelu skupinu proglasio jednim prilogom, ponovno odvoji vrstu pojedine riječi od službe skupine.
Za uzrok, namjeru i posljedicu provjeri razlikuješ li povod, cilj i ishod. Za zarez provjeri ima li početni dio vlastiti predikat. Ovi modeli služe uvježbavanju jasnih primjera; složenije i višeznačne okolnosne konstrukcije traže dodatnu analizu, ne mehaničko prepoznavanje jedne riječi.
Primjeri
- Pravilno u ovom primjeru Nika čita u knjižnici. (U knjižnici: priložna oznaka mjesta.)
- Pravilno u ovom primjeru Nika čita poslijepodne. (Poslijepodne: priložna oznaka vremena.)
- Pravilno u ovom primjeru Nika pažljivo prepisuje pjesmu. (Pažljivo: priložna oznaka načina.)
- Pravilno u ovom primjeru Kasnimo zbog nevremena. (Zbog nevremena: priložna oznaka uzroka.)
- Pravilno u ovom primjeru Putujemo radi odmora. (Radi odmora: priložna oznaka namjere.)
- Pravilno u ovom primjeru Putujem s Nikom. (S Nikom: priložna oznaka društva.)
Česta pitanja
Jesu li prilog i priložna oznaka isto?
Nisu. Prilog je vrsta riječi, a priložna oznaka rečenična služba. Poslijepodne je jedna riječ, prilog; nakon ručka prijedložni je izraz. Oba u navedenim modelima imaju službu priložne oznake vremena.
Koje su najčešće vrste priložnih oznaka?
Mjesto, vrijeme i način početni su modeli. U školskome se opisu obrađuju i uzrok, namjera, sredstvo, društvo, pogodba, dopuštanje, posljedica i količina. Vrstu određuj prema kontekstu, ne samo prema prijedlogu.
Piše li se zarez iza početne priložne oznake?
Ne samo zato što je na početku: Poslije nastave idemo u park. Početna zavisna surečenica odvaja se zarezom: Kad završi nastava, idemo u park. Zarez može imati i druge razloge, primjerice umetanje.
Kako razlikovati objekt od priložne oznake sredstva?
Pogledaj i značenje glagola: autobusom u Putuje autobusom sredstvo je putovanja, a engleskim jezikom u Vlada engleskim jezikom objekt. Instrumental i pitanje čime nisu sami po sebi dovoljan dokaz službe.
Izvori
- Batinić Angster i Angster: Zapažanja o hrvatskim adverbijalima položaja u vremenu
- Hrvatska enciklopedija: prilog
- Hrvatska školska gramatika: objekt
- Hrvatska školska gramatika: predikat
- Hrvatska školska gramatika: prilozi
- Hrvatska školska gramatika: priložna oznaka
- Hrvatska školska gramatika: priložne rečenice
- Hrvatski pravopis: zarez
- Jezični savjetnik: zbog i radi; zaspim i zaspem
- Struna: priložna oznaka
Kako uređujemo odgovore · Prijavi pogrešku