Oblici i značenje riječi

Objekt: izravni i neizravni, primjeri i vježbe

Odgovor Objekt određuj prema glagolu, padežu i službi u rečenici.

Objekt je rečenični dio koji dopunjuje značenje glagola. Izravni ili bliži objekt najčešće je u akuzativu bez prijedloga, ali može biti i u genitivu zamjenjivom akuzativom. Neizravni ili dalji objekt ima druge padežne i prijedložne oblike. Sam padež ili položaj riječi nije dovoljan za određivanje objekta.

Što je objekt u rečenici

U Lana čita knjigu objekt je knjigu: pokazuje što Lana čita. Subjekt Lana i objekt knjigu obje su imenice, ali imaju različite rečenične službe. Objekt ne znači samo fizički predmet; u Osjećam radost riječ radost također može imati tu službu.

  • Izravni objekt: Lana čita knjigu. Knjigu je akuzativ bez prijedloga.
  • Neizravni objekt: Lana govori o knjizi. O knjizi prijedložni je izraz s lokativom.
  • Dva objekta: Lana daje Niki knjigu. Niki je neizravni, a knjigu izravni objekt.
  • Priložna oznaka: Lana čita u vlaku. U vlaku govori o mjestu čitanja, nije objekt.

Nazivi bliži i dalji ne označuju fizičku udaljenost od glagola. U rečenici Knjigu pozorno čita Lana objekt stoji ispred predikata. Početnu riječ ne proglašavamo subjektom samo zato što je prva. Osnovnu usporedbu službi donosi subjekt i predikat.

Izravni objekt u akuzativu bez prijedloga

Učenica čita knjigu, Pozdravljam susjedu i Nosim torbu imaju izravne objekte knjigu, susjedu i torbu. Pitanja što čita, koga pozdravljam i što nosim povezuju glagol s njegovom dopunom. Akuzativ bez prijedloga tipičan je oblik izravnoga objekta u školskoj analizi.

Službu može imati i zamjenica. U Vidim nju ili Vidim je objekt su nju i je, akuzativni oblici osobne zamjenice. U Dajem joj knjigu oblik joj dativ je i neizravni objekt. Mala ili nenaglašena riječ nije zbog toga manje važan dio rečenice.

U Vidim prijatelja oblik prijatelja akuzativ je, iako je jednak genitivu jednine iste imenice. Ne odlučuj samo prema završetku ili pitanju koga. Usporedi Vidim susjedu: odnos prema glagolu pomaže potvrditi akuzativ. Pregled oblika i pitanja donosi vodič za padeže.

Izravni objekt može biti i u genitivu

U Dolij vode riječ vode dijelni je genitiv: traži se određena količina, ne nužno sva voda. Usporedni zapis Dolij vodu ima akuzativni objekt. Promjenom se može promijeniti nijansa količine ili određenosti, ali genitiv u prvome primjeru nije zato neizravni objekt.

U Ne osjećam tuge riječ tuge genitivni je izravni objekt uz niječan glagol. Možemo usporediti Ne osjećam tugu, s akuzativom. Genitiv uz nijekanje naziva se slavenskim genitivom. Iz toga ne slijedi da svaki niječni glagol obvezno pretvara svaki objekt u genitiv niti da je akuzativ u navedenoj niječnoj rečenici pogrešan.

Nasuprot tomu, u Odrekao se nagrade genitiv nagrade dopuna je glagola odreći se i ne može se u toj konstrukciji jednostavno zamijeniti akuzativom nagradu. To je neizravni objekt. Provjera zamjene nije dopuštenje da promijeniš glagol ili cijelo značenje pa zaključiš da su svi genitivi ista vrsta objekta.

Neizravni objekt nije samo dativ

U školskome opisu neizravni objekt može imati više oblika. Uz prijedložni objekt navedi i prijedlog jer je dio veze s glagolom.

  • Genitiv: Odrekao se nagrade. Odrekao se čega? Nagrade.
  • Dativ: Pomažem Niki. Pomažem komu? Niki.
  • Akuzativ s prijedlogom: Mislim na prijatelja. Mislim na koga? Na prijatelja.
  • Lokativ: Govorim o putovanju. Govorim o čemu? O putovanju.
  • Instrumental: Vlada engleskim jezikom. Vlada čime? Engleskim jezikom, u značenju poznavanja jezika.

Ovaj popis ne znači da je svaka imenica u dativu, lokativu ili instrumentalu objekt. Najprije treba utvrditi službu izraza, tek zatim njegovu vrstu. Neizravni objekt ne mora stajati uz izravni: Pomažem Niki ima neizravni objekt i bez drugoga objekta u rečenici.

Objekt ili priložna oznaka

Usporedi Vlada engleskim jezikom i Piše olovkom. Engleskim jezikom neizravni je objekt, dok olovkom označuje sredstvo pisanja i ima službu priložne oznake sredstva. Oba su izraza u instrumentalu, ali ne dopunjuju glagol na isti način. Pitanje čime samo po sebi ne rješava dvojbu.

Govorim o putovanju ima objekt o putovanju, a Sjedim u parku priložnu oznaku mjesta u parku. Prijedložni izraz zato nije automatski priložna oznaka. U Mislim na prijatelja govori se o sadržaju mišljenja; u Idem u školu izraz u školu govori kamo se ide, pa je priložna oznaka mjesta, premda sadrži akuzativ.

I besprijedložni akuzativ može biti nešto drugo. U Čita cijeli sat izraz cijeli sat označuje trajanje i ima službu priložne oznake vremena, a nije predmet čitanja. Kontekst razlikuje što čita od koliko dugo čita. Dodatno razjašnjenje početne okolnosti i rečenice donosi zarez iza priložne oznake.

Nemoj se osloniti samo na pokus izbacivanja riječi. Objekt može biti neizrečen u danome kontekstu: Lana jede potpuna je rečenica i bez podatka što jede. Izostavljivost nije jedini ni siguran kriterij za pretvaranje dopune u priložnu oznaku. Kod rubnih primjera provjeri značenje konkretnoga glagola u rječniku i gramatičku analizu.

Subjekt, objekt i objektni skup

U Lanu pozdravlja Nika subjekt je Nika, a Lanu izravni objekt u akuzativu. U Lana pozdravlja Niku službe su drukčije. Promjena padežnih oblika, a ne samo promjena redoslijeda, mijenja odnos među sudionicima.

Objekt može imati svoje dodatke. U Nika čita novu zanimljivu knjigu jezgra objekta jest knjigu, a objektni skup novu zanimljivu knjigu. Novu i zanimljivu ovdje su pridjevni atributi uz imenicu. Ne treba tri riječi proglasiti trima zasebnim objektima. Ako se traži cijeli skup, uključi dodatke; ako se traži jezgra, izdvoji knjigu.

Ovdje je važno odvojiti tri pitanja: koja je vrsta riječi, koji je padež i koja je rečenična služba. Knjigu je imenica po vrsti, akuzativ po obliku i objekt u navedenoj rečenici. Podsjetnik donosi vodič za vrste riječi.

Analiza rečenice s dvama objektima

U rečenici Lana je jučer Niki posudila novu knjigu najprije pronađi cijeli predikat je posudila. Jučer i Niki između njegovih dijelova ne stvaraju dodatne predikate.

  • Lana: subjekt u nominativu jednine.
  • Je posudila: glagolski predikat u perfektu, sastavljen od pomoćnoga glagola i pridjeva radnoga.
  • Niki: neizravni objekt u dativu; komu je posudila knjigu?
  • Knjigu: izravni objekt u akuzativu bez prijedloga; što je posudila?
  • Novu knjigu: objektni skup, s atributom novu uz jezgru knjigu.
  • Jučer: priložna oznaka vremena, a ne treći objekt.

U poslovnome tekstu isti postupak može pomoći provjeriti vezu glagola i prijedloga, primjerice odgovoriti na mail. Ne dodaj niti izostavljaj prijedlog samo zato da dobiješ unaprijed zamišljen padež.

Kada je sadržaj izrečen surečenicom

U Znam da Nika dolazi dio da Nika dolazi dopunjuje glagol znam i objektna je surečenica. To nije jedna imenska riječ kojoj mehanički tražimo nastavak za akuzativ. Ovaj vodič vježba uglavnom objekte izrečene riječima i skupinama riječi; surečenične dopune sljedeća su razina analize.

Ne nazivaj svaku rečenicu s da objektnom. Za prenesene izjave i pitanja usporedi upravni i neupravni govor, a vrstu zavisne surečenice provjeri prema njezinoj službi u glavnoj. Broj napisanih riječi ne određuje sam po sebi broj objekata.

Vježbe: pronađi i odredi objekt

Uz objekt napiši vrstu i padež, a uz prijedložni objekt prepiši cijeli izraz. Kad traženi dio nije objekt, objasni koju službu ima. Rješenja su odvojena kako bi najprije mogao provjeriti vlastiti postupak.

  • 1. Lana čita knjigu. Odredi objekt, njegovu vrstu i padež.
  • 2. Lana čita knjigu u vlaku. Jesu li knjigu i u vlaku dva objekta?
  • 3. Lana daje Niki knjigu. Izdvoji oba objekta i odredi im vrstu.
  • 4. Daj mi bilježnicu. Koju službu i padež ima mi?
  • 5. Vidim nju. Je li nju subjekt zato što je zamjenica za osobu?
  • 6. Dolij vode. Je li vode izravni ili neizravni objekt? Usporedi s Dolij vodu.
  • 7. Ne osjećam tuge. Odredi objekt i usporedi s Ne osjećam tugu.
  • 8. Odrekao se nagrade. Odredi vrstu i padež objekta nagrade.
  • 9. Govorim o putovanju. Izdvoji cijeli objekt i odredi padež.
  • 10. Mislim na prijatelja. Je li na prijatelja izravni objekt zato što sadrži akuzativ?
  • 11. Vlada engleskim jezikom. Odredi službu i padež izraza engleskim jezikom.
  • 12. Piše olovkom. Je li olovkom objekt ili priložna oznaka?
  • 13. Sjedi u malome parku. Je li u malome parku objekt?
  • 14. Čita cijeli sat. Je li cijeli sat izravni objekt?
  • 15. Lanu pozdravlja Nika. Odredi subjekt i objekt.
  • 16. Nika čita novu zanimljivu knjigu. Izdvoji jezgru objekta i cijeli objektni skup.
  • 17. Vidim prijatelja. Je li prijatelja ovdje genitiv ili akuzativ?
  • 18. Lana jede. Je li rečenica neispravna zato što nema izrečenoga objekta?
  • 19. Znam da Nika dolazi. Je li da Nika dolazi jedna imenica ili objektna surečenica?
  • 20. Lana je jučer Niki posudila novu knjigu. Izdvoji predikat, oba objekta i vremensku oznaku.

Rješenja vježbi s objašnjenjima

  • 1. Knjigu: izravni objekt, akuzativ bez prijedloga. Dopunjuje čita i kazuje što Lana čita.
  • 2. Samo knjigu objekt je, izravni. U vlaku označuje mjesto čitanja, pa je priložna oznaka mjesta.
  • 3. Niki: neizravni objekt u dativu; knjigu: izravni u akuzativu. Ista rečenica može imati obje vrste objekata.
  • 4. Mi: neizravni objekt u dativu. To je nenaglašeni oblik zamjenice ja, ovdje sa značenjem komu dati bilježnicu.
  • 5. Nju: izravni objekt u akuzativu. Vrsta riječi zamjenica i upućivanje na osobu ne određuju automatski službu subjekta.
  • 6. Vode: izravni objekt u dijelnome genitivu. Usporediv je s akuzativnim objektom vodu, uz razliku u količinskoj nijansi.
  • 7. Tuge: izravni objekt u genitivu uz nijekanje. Akuzativni oblik tugu također je moguć u navedenoj usporedbi, nije automatski pogrešan.
  • 8. Nagrade: neizravni objekt u genitivu. Glagol odreći se traži tu dopunu; nagradu ne može jednostavno zamijeniti nagrade.
  • 9. O putovanju: neizravni objekt u lokativu. Prijedlog o dio je izraza kojim se kazuje tema govorenja.
  • 10. Na prijatelja: neizravni objekt u akuzativu s prijedlogom. Izravni akuzativni objekt nema prijedlog.
  • 11. Engleskim jezikom: neizravni objekt u instrumentalu. U ovome značenju glagola vladati označuje ono čime osoba vlada, ne pribor kojim piše.
  • 12. Olovkom: priložna oznaka sredstva u instrumentalu. Izraz govori čime se piše, a ne što je predmet pisanja.
  • 13. U malome parku: priložna oznaka mjesta. Prijedložni lokativni izraz govori gdje osoba sjedi, nije zbog padeža objekt.
  • 14. Cijeli sat: priložna oznaka vremena. Akuzativni izraz označuje trajanje čitanja, a ne ono što se čita.
  • 15. Nika: subjekt; Lanu: izravni objekt u akuzativu. Objekt stoji prvi, ali njegov se odnos prema glagolu ne mijenja zbog položaja.
  • 16. Jezgra: knjigu; objektni skup: novu zanimljivu knjigu. Pridjevni atributi dopunjuju jedan objekt, ne čine dva dodatna objekta.
  • 17. Prijatelja: akuzativ, izravni objekt. Oblik se podudara s genitivom, ali ovdje ga određuje veza s glagolom vidjeti.
  • 18. Rečenica je ispravna. Predmet jela može ostati neizrečen u kontekstu; nije svaki objekt obvezno napisan u svakoj rečenici.
  • 19. Objektna surečenica. Da Nika dolazi dopunjuje znam, a nije jedna imenska riječ s padežnim nastavkom.
  • 20. P: je posudila; objekti: Niki i knjigu; vremenska oznaka: jučer. Niki je dativni neizravni, a knjigu akuzativni izravni objekt; novu knjigu puni je objektni skup.

Završna provjera analize

Kreni od glagola i njegova značenja, zatim provjeri padež i prijedlog. Usporedi pitanje o predmetu radnje s pitanjem o mjestu, vremenu ili sredstvu. Kod genitiva ispitaj dopušta li ista konstrukcija akuzativnu zamjenu, bez izmišljanja drugoga glagola.

Ne odlučuj samo prema završetku riječi, mogućnosti izbacivanja ili tomu označuje li riječ osobu. Ako je primjer višeznačan, navedi značenje koje analiziraš. Ovdje su odabrani jasni školski primjeri; potpuna analiza svih glagolskih dopuna i rubnih konstrukcija zahtijeva širi gramatički opis.

Primjeri

  • Pravilno u ovom primjeru Lana čita knjigu. (Knjigu: izravni objekt u akuzativu.)
  • Pravilno u ovom primjeru Lana daje Niki knjigu. (Niki: neizravni objekt; knjigu: izravni objekt.)
  • Pravilno u ovom primjeru Dolij vode. (Vode: izravni objekt u dijelnome genitivu.)
  • Pravilno u ovom primjeru Govorim o putovanju. (O putovanju: neizravni objekt u lokativu.)
  • Pravilno u ovom primjeru Mislim na prijatelja. (Na prijatelja: neizravni objekt u akuzativu s prijedlogom.)
  • Pravilno u ovom primjeru Piše olovkom. (Olovkom: priložna oznaka sredstva, ne objekt.)

Česta pitanja

Kako razlikovati izravni i neizravni objekt?

Najprije provjeri je li izraz objekt uz glagol. Izravni je tipično u akuzativu bez prijedloga, a može biti i u genitivu zamjenjivom akuzativom. Neizravni ima druge padežne i prijedložne oblike, primjerice Niki u Dajem Niki knjigu.

Može li genitiv biti izravni objekt?

Može. U Dolij vode riječ vode dijelni je genitiv i izravni objekt, usporediv s vodu u Dolij vodu. U Odrekao se nagrade genitiv nagrade nije tako zamjenjiv pa je objekt neizravni.

Je li svaki akuzativ izravni objekt?

Nije. U Mislim na prijatelja akuzativ s prijedlogom dio je neizravnoga objekta. U Čita cijeli sat besprijedložni akuzativni izraz označuje trajanje i ima službu priložne oznake vremena.

Kako razlikovati objekt od priložne oznake?

Usporedi značenje glagola i službu izraza, ne samo padež. U Vlada engleskim jezikom instrumental je objekt, a u Piše olovkom instrumental označuje sredstvo pisanja i priložna je oznaka.

Izvori

Povezane dvojbe